Hrvatska gospodarska komora otvorit će predstavništvo u Münchenu do kraja ove godine ne bi li tako olakšao poslovanje hrvatskih tvrtki u Njemačkoj, najavio je predsjednik HGK Luka Burilović na Njemačko-hrvatskom gospodarskom forumu održanom u Berlinu.
- Njemačka je naš najvažniji vanjskotrgovinski partner i četvrti najveći izravni strani investitor u našu zemlju. Iako je izvoz u Njemačku u porastu za oko 15 posto, trgovinska bilanca još uvijek je u minusu za 1,5 milijardi eura. Hrvatske tvrtke prepoznate su na njemačkom tržištu kao iznimno kvalitetne, pouzdane i cjenovno konkurentne. No, to ne znači da je pristup njemačkom tržištu lagan. Kompanije iz sektora prehrane i poljoprivrede imaju otežan pristup distributivnim lancima i policama njemačkih trgovina - istaknuo je tom prilikom Burilović.
Naglasio je da razmjena usluga između dvije zemlje ima tendenciju rasta i povoljna je za hrvatsko gospodarstvo.
- Ostvarujemo značajan suficit, ponajprije u području turizma, poslova oplemenjivanja, građevini, transportu te informacijskim tehnologijama i tehničkim uslugama. Konkretno, u prva tri kvartala 2018. godine uprihodili smo 2,5 milijardi eura kroz pružanje usluga, dok su rashodi iznosili 354,7 milijuna - dodao je.
Privući njemačka ulaganja
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je naglasila kako su glavni vanjskopolitički ciljevi Hrvatske ulazak u Schengen, eurozonu i OECD, a sve to će nas učiniti privlačnijom destinacijom za njemačka ulaganja.
- Samo ove godine smo ukinuli i pojednostavili nekoliko stotina administrativnih procedura, a također ćemo ukinuti određena neporezna plaćanja i nastaviti s poticajnim mjerama za poticanje proizvodnje i inovativnih aktivnosti. Međutim, glavna zadaća nam ostaje reforma javne uprave i pravosuđa, kako za veću učinkovitost, tako i za podizanje povjerenja javnosti, poduzetnika i investitora - izjavila je Grabar Kitarović.
Njemački investitori su od 1993. do prve polovice 2018. na našem tržištu uložili 3,2 milijarde, a većinom se radi o strateškim investicijama u području energetike, turizma i industrije. No, relativno su slaba ulaganja njemačkih malih i srednjih poduzeća u Hrvatsku, što znači da je potrebno i dalje poboljšavati investicijsku klimu kako bi im naše tržište postalo privlačnije. Ključan je rad na privlačenju novih ulaganja u proizvodni sektor jer to u pravilu rezultira povećanjem izvoza i gospodarskim rastom.
Hrvatske tvrtke na forumu
- Srednja poduzeća - ukupno oko 3,3 milijuna pojedinačnih poduzeća - okosnica su i motor njemačkoga gospodarstva - naglasio je Mario Ohoven, predsjednik njemačkoga saveznog udruženja srednjeg gospodarstva BVMW, rekavši da ona stvaraju 70 posto radnih mjesta u Njemačkoj, a razvijaju 75 posto svih patenata i inovacija.
Luka Burilović predvodio je delegaciju tvrtki iz sektora ICT-a, energetike, građevine, elektroindustrije te usluga, koje su u okviru dvodnevnog posjeta sudjelovale na gospodarskom forumu te poslovnim razgovorima s njemačkim tvrtkama, organiziranim u suradnji s BVMW-om. Na Njemačko-hrvatskom forumu sudjelovali su AI-tim, CiO nekretnine, IDE3, Mašinerija, OG Consultancy Services, Petričević grupa, Končar elektroindustrija, Wing77, Marlex, Ingra-Viadukt, DIF Projekt i Ingra Geschäftsvereinigun.