Jadikovka hrvatskih poslodavaca koji nemaju potrebne kadrove, a na tržištu rada ih ne mogu ni upecati, iako se na Zavodu za zapošljavanje nalazi nezaposlenih ljudi čiji profil bi im odgovarao, nije tipična samo za naše podneblje. Žalopojke sve češće dopiru i iz drugih zemalja, a ponekad netko pomisli i kako može doprinijeti da se situacija promijeni. Tako je francuski predsjednik Emmanuel Macron pod pritiskom višemjesečnih prosvjeda žutih prsluka još jače prionuo na ostvarivanje svog ambicioznog ekonomskog plana. Ovoga puta dirnuo se u, kako piše New York Times, nekad nedodirljivi totem - sustav socijalne pomoći za nezaposlene.
Izdašne naknade za nezaposlene u Francuskoj ponekad su privlačnije od plaće. Uz velike otpore, jer francuski sindikalni lobi je glasovit, Macron pompozno najavljuje da će se ‘rad isplatiti‘.
U njegovu planu je da nezaposlene vrati na tržište rada, uključujući i 20 posto onih za koje vlada procjenjuje kako naknada od burze rada premašuje svotu koju su primali kada su bili zaposleni. Mjere kojima bi potonje trebalo izbaciti iz ugodne kauč zone sastoje se od sljedećih promjena: dulji staž za ostvarivanje prava na pogodnosti za nezaposlene, a naknade za one koji su u radnom odnosu bili visoko plaćeni bit će srezane. U pokušaju smanjenja broja prijava na burzu, tvrtke koje se oslanjaju na ugovore na određeno bit će kažnjene s većim porezima na plaće.
Takav plan ne nailazi ni na odobravanje udruženja poslodavaca koji, prije svega, osuđuju naum da se kažnjavaju zbog fleksibilnih ugovora o radu koji su, kako tvrde, vitalni za poslovanje.
Ekonomisti također nisu oduševljeni jer vide to tek kao kozmetičku promjenu i smatraju da bi Macron trebao uložiti veće napore.
- U vrijeme kada se poslodavci žale na nedostatak radne snage, ovdje nema ničega što bi ohrabrilo nezaposlene da se vrate na posao. Nema velike promjene koja će dovesti do toga da ljudi preferiraju posao, a ne pogodnosti - rekao je Patrick Artus, glavni ekonomist u pariškoj banci Natixis.
Činjenica je da su neke Macronove mjere pozitivno odjeknule, poput poreznih olakšica za radničku klasu, nacionalni sustav obuke i potpore za pomoć radnicima u prelasku na nova radna mjesta. Francusko gospodarstvo je u prvom tromjesečju generiralo 90.000 novih radnih mjesta, a nezaposlenost je pala na 8.7 posto (najniže u desetljeću, ali ta stopa nezaposlenosti je i dalje gotovo trostruko viša od njemačke). No, to ne sprječava poslodavce da se žale na nedostatak radne snage. Prema podacima francuske vlade, više od 330.000 radnih mjesta nije popunjeno, a tvrtke ulažu velike napore da zaposle programere, električare i druge radnike s traženim vještinama.
Promjene sustava za nezaposlene obuhvaćaju pooštravanje uvjeta za primanje naknada kako bi se potaknulo ljude da se brže vrate na tržište rada, ali istovremeno pravo na naknadu imat će i oni koji je dosad nisu mogli primati - samozaposleni i oni koji su napustili posao kako bi promijenili karijeru. Time se pokušava potaknuti poduzetništvo.
Tko u Hrvatskoj ne može ostvariti novčanu naknadu za nezaposlene
Ako je radni odnos odnosno služba prestala:
- zbog toga što je otkazala radni odnos odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,
- pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa odnosno službe,
- sudskom nagodbom kojom je utvrđen prestanak radnog odnosa,
- zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit koji je posebnim propisom utvrđen kao uvjet za nastavak rada,
- redovnim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze odnosno službene dužnosti ili prestankom službe po sili zakona zbog razloga uvjetovanih ponašanjem službenika,
- zbog izdržavanja kazne zatvora duže od tri mjeseca.