Aktualno
StoryEditor

Maja Bakran Marčić: Hrvatskoj na raspolaganju 432 milijuna eura po principu ‘use it or lose it‘

20. Svibanj 2019.

Dok se ovih dana čitav svijet vrti oko kandidata za Europski parlament, Lider je prošlog tjedna ugostio na svojoj konferenciji Industrijska revolucija 4.0. najviše pozicioniranu hrvatsku predstavnicu u Europskoj komisiji – Maju Bakran Maričić, zamjenicu ravnatelja Opće uprave za promet EK. Bakran Maričić predstavila je glavne ciljeve i smjernice Europske unije na području transporta te u ekskluzivnom intervju za Lider najavila koji su to ključni faktori koji će obilježiti transportnu industriju u budućnosti. Osvrnula se i na tužnu činjenicu da je Hrvatska na tzv. score boardu Europske komisije u sektoru prometa na zadnjem mjestu. U svemu smo katastrofalni, osim možda u cestovnom prijevozu, odnosno cestovnoj infrastrukturi.

Spomenuli ste kako u vrlo bliskoj budućnosti u industriji transporta možemo očekivati neke sasvim nove usluge, poslovne modele i nove igrače na tržištu. Možete li navesti neke primjere?

- Pa evo u cijelom svijetu svjedočimo jednom novom modelu i igraču na globalnom tržištu, a to je Uber. Vrlo je neizvjesno hoće li ljudi u budućnosti više uopće htjeti biti vlasnici osobnih vozila ili će se oslanjati na kompanije i vanjske usluge prijevoza po povoljnoj cijeni. U Zagrebu možda još nije u tolikoj mjeri zaživio električni romobil no Bruxelles i neki drugi gradovi u Europi u posljednja dva mjeseca preplavljeni su takvim vozilima jer se vrlo jeftino, a relativno brzo možete prevesti od točke a do točke b. U Kini je nedavno zaživjela praksa dostave dronovima. Teško je predvidjeti što još možemo očekivati, ali i u Hrvatsku će svi ti trendovi doći i prije nego što mislimo. A svi ti trendovi ostavljaju jedan veliki prostor za inovacije.

Vidite li igdje priliku i za hrvatske poduzetnike?

- U sljedećem proračunskom razdoblju Komisija je predložila značajno povećanje sredstva za program Horizon Europe, zasebni instrument koji pokriva bazična istraživanja, ali se najvećim dijelom fokusira na razvoj tehnologije, kako bi se neke inicijalne inovacijske ideje dovele do komercijalne uporabe i do profitabilnosti. Imajući u vidu zaista uspješan i živ IT sektor u Hrvatskoj, u kojem radi puno vrijednih pojedinaca i manjih tvrtki, tu vidim šansu za povezivanje s europskim tokovima. Ako pogledamo samo razvoj automobilske industrije, uz njega se veže niz dodatnih proizvoda, tehnoloških rješenja koja će se tražiti za razvoj automatiziranih vozila. Taj segment ćemo u idućem proračunskom razdoblju financirati kroz model javno-privatnog partnerstva iz europskog proračuna u iznosu od oko milijardu eura, a sa isto toliko će sudjelovati i industrija. Tako da sredstva postoje, ali treba jasno definirati uloge ministarstava i nadležnih agencija u informiranju građana. Putem njih se informacije trebaju distribuirati zainteresiranim poduzetnicima, istraživačima i novim startupovima u Hrvatskoj. To zahtijeva puno bolju komunikaciju i razmjenu informacija, naravno uz našu pomoć i podršku. Završna karika u ovom lancu svakako je i svijest hrvatskih poduzetnika i inovatora da se moraju jače uključiti u europske tokove.

Jesmo li u zadnjih godinu, dvije ipak malo pojačali komunikaciju i procese povlačenja sredstava iz EU fondova? Slavonija je trenutno oblijepljena EU panoima.

- Generalno gledajući jesmo. Ono što iz moje perspektive nije tako uspješno ili barem ne ide tempom kojim povlačimo sredstva iz strukturnih fondova, jesu povlačenja sredstava iz našeg instrumenta za povezivanje Europe -Connecting Europe Facility, a i u samom Horizonu Hrvatska nije među uspješnijima. A Horizon je sofisticiranija i modernija priča jer iz inovacijskih projekta se konkretno stvaraju radna mjesta i pokreće se proizvodnja. Za povezivanje Europe Hrvatska ima iz CEF-a, programa za razvoj prometne infrastrukture, energetike i digitalne tehnologije na raspolaganju 432 milijuna eura za 39 projekata iz područja prometa, do 2020. godine.

I koliko smo do sada povukli iz tog programa? Gdje zapinje?

- Za nekoliko povezanih projekata za luku Rijeka potpisani su ugovori za sredstva od gotovo 100 milijuna eura, a za rekonstrukciju željezničke pruge na trasi Križevci-Koprivnica potpisan je ugovor u iznosu od 241 milijun eura. Na žalost, u oba je slučaja došlo do značajnih kašnjenja. Upravo ovih dana vode se razgovori između naše provedbene agencije INEA-e i hrvatskih predstavnika na tu temu. Izgradnja pruge kasni dvije godine, a pravila CEF-a su (što je dobro) - ‘use it or lose it‘ (iskoristi ili izgubi). Mi se približavamo kraju postojećeg proračunskog razdoblja i ukoliko se stvari ne pomaknu s mrtve točke neki drugi projekt će dobiti svoju priliku.

Imamo li neku vremensku ili financijsku rezervu?

- Ako bismo tijek vremena usporedili s pješčanim satom, mogu reći da nam je ostalo par zrnca pijeska. Značajni dio alokacije CEF-a za Hrvatsku je na žalost pod velikim upitnikom i u sljedećih par mjeseci znat će se hoće li Hrvatska ta sredstva izgubiti ili će se ipak uspjeti dokazati da su kašnjenja stvar prošlosti i da su stvari na pravom putu. Treba ipak reći da to su veliki infrastrukturni projekti, s nizom objektivnih razloga zašto stvari stoje kako stoje i imamo niz primjera i u drugim državama, u kojima veliki projekti dolaze u probleme i novac se ne uspije iskoristiti. U pripremi je i CEF2, a s obzirom da su i luka Rijeka i trasa Rijeka-Mađarska dio Mediteranskog koridora, oni će ostati prioritetima i postojat će i u budućnosti sredstva koja će se moći koristiti. Međutim, u tom slučaju došlo bi do značajnog gubitka vremena, a konkurencija u drugim zemljama članicama ne spava. U Europi postoji velika borba za buduće prometne pravce po kojima će se na modernoj infrastrukturi prevoziti roba. Privatni operateri gledaju na kvalitetu infrastrukture i gdje im je najbrže za proći.

Projekti koje ste naveli, kao i svi ostali koji se tiču infrastrukture, uvijek ‘padnu‘ na jednoj te istoj stvari – javnim natječajima i javnoj nabavi. Ima li u bilo kojoj europskoj zemlji javni naručitelj toliki vremenski komfor da izvođača radova bira po nekoliko mjeseci, godinu dana i više?

- Ne mogu reći da je to baš drugdje uobičajeno. No opet, to su veliki projekti i postoje razni primjeri, kao što je npr. ogroman investicijski projekt tunel Ferhman između Danske i Njemačke, u kojem su se pojavili problemi te su se na njemačkoj strani u priču uključili i sudovi. U Rumunjskoj nailazimo na slične probleme kao i u Hrvatskoj, projekti se teško miču dalje od javne nabave. Stoga bi svakako trebalo detaljno razmotriti postojeće nacionalno zakonodavstvo i vidjeti je li negdje moguće zakonski okvir malo fleksibilizirati, a da je i dalje u skladu sa svim pravilima javne nabave na razini Europe. No nije samo stvar u javnoj nabavi. Definitivno nismo savladali ključan korak, a to je realno postavljanje ciljeva. Pogotovo kad su u pitanju rokovi.

Nije li netko iz europskih institucija mogao primijetiti da nam nešto ne štima s rokovima?

- U nekoj praksi ipak vjerujete projektnom promotoru i nismo baš navikli na toliko nerealne ciljeve. Uostalom, ne možete u tom trenutku znati može li netko realizirati projekt ili ne. Ne znate da postoje nesređene zemljišne knjige, da je kompliciran zakon o javnoj nabavi, da pravosuđe nije najučinkovitije itd. Kolege u INAE-i, koji su sada po prvi puta imali priliku raditi na projektima u Hrvatskoj sigurno će u budućnosti, ako na stol dobiju takve neke nerealne projekcije, temeljem iskustva to sve znati.

Europski projekti sve se više financiraju iz javno-privatnih partnerstava. Na kakvim projektima su ona najzastupljenija i koliko tu postoji opasnost od sukoba interesa?

- Postoji čitav niz JPP-ova, u području istraživanja, digitalizacije, umjetne inteligencije i sl. U zračnom prometu npr. imamo veliko partnerstvo, u kojem naravno sudjeluje i Airbus, za razvoj novih generacija zrakoplova s proračunom od četiri milijarde eura. Imamo i JPP za razvoj nove tehnologije za pogonska goriva koja bi trebao zamijeniti hidrogen, zatim za bolju digitalizaciju zračnog i željezničkog prometa. Može se čak reći da trenutno vlada neka JPP pošast i članice su tražile od nas da se u sljedećem proračunu to malo bolje sagleda i strukturira, što smo i učinili. U nekim partnerstvima očekujemo i jače sudjelovalnje samih država članica. Sve će ovo biti financirano iz sljedeće generacije programa Horizont te se nadam da ćemo svjedočiti i većem broju uspješnih projekata iz Hrvatske.

Puno je debata oko buduće zakonske regulacije cestovnog prometa. Što naši prijevoznici i profesionalni vozači mogu očekivati u skoroj budućnosti?

- Trenutno nemamo sređenu situaciju na unutarnjem tržištu, standardi i socijalni uvjeti vozača se moraju ujednačiti i poboljšati. Tzv. mobility paket 1 vrlo je u ovom trenutku politički osjetljiv i pregovori su vrlo teški. Unutar Vijeća imamo dva suprotstavljena bloka – jedan čine sjeverne i zapadne bogatije zemlje koje smatraju da istočne rade dumping sa jeftinijom radnom snagom, a u drugom su istočne zemlje poput Bugarske, s vrlo jakim cestovnim sektorom. Komisijin prijedlog nastoji uravnotežiti suprotstavljene strane i bez obzira na napade koji stižu sa svih strana na dobrom smo putu da postignemo kompromis. U postojećem sastavu Europskog Parlamenta nije se postigao dogovor no mi se nadamo da ćemo ga tijekom finskog predsjedanja, do kraja godine i do kraja mandata ovog sastava Komisije, uspjeti postići.

Kakva je trenutno atmosfera u Bruxellesu uoči parlamentarnih izbora. Očekujete li neka iznenađenja?

- Cijeli Bruxelles je kompletno fokusiran na izbore. Puno je analiza, rasprava, ispitivanja javnog mnijenja no dok rezultati izbora ne budu poznati ne možemo ništa točno predvidjeti. Ovim putem pozivam građane Hrvatske da izađu na izbore jer samo s jakim odazivom na razini cijele Europe možemo izbjeći iznenađenja o kojima se priča. Građani danas u vrijeme globalizacije bolje prepoznaju ciljeve i stabilizira se potpora europskim projektima, ali da bi se to pretočilo u sastav Parlamenta, potrebno je izaći na izbore. Građani se moraju potruditi da budu informirani i da nauče što se to događa u Europi, a ne da odluke donose na osnovu naslova na nekom portalu ili promidžbenih sms poruka uoči izbora. Moraju biti svjesni svoje odgovornosti. Osobito bih pozvala mlade birače da izađu na birališta. U konačnici, radi se upravo o njihovoj budućnosti.

23. studeni 2024 00:13