Predstavljajući novo izdanje HUP skora za prošlu godinu, direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić rekao je da opterećenje gospodarstva predstavlja najveći problem. U tom, od ukupno 13 područja reformi koja skor promatra, rezultat je najgori (19 od ukupno 100 bodova, koliko i godinu ranije), a jedan od razloga je i što se napredak ostvaren na državnoj razini nerijetko anulira na lokalnoj, gdje samouprava samovoljno podiže opterećenje poslodavcima. Država bi prema procjenama HUP-a trebala uzimati oko deset milijardi kuna manje u porezima i doprinosima kako bi se potaknuo rast plaća i investicija. Hrvatska je inače najgora u ovom pogledu među deset usporedivih članica Europske unije prema kojima skor u velikoj mjeri vrednuje Hrvatsku (61 od 73 pokazatelja usporediv je s Estonijom, Litvom, Latvijom, Poljskom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom, Slovenijom, Rumunjskom i Bugarskom).
Skor se, izuzev posljednjeg područja koje promatra aktivnost u pogledu socijalnog dijaloga, temelji na javno dostupnim i provjerljivim podacima, napomenuo je Majetić, i stoga nije riječ o subjektivnoj procjeni, već činjenicama. Ukupni skor za prošlu godinu iznosi 36 od 100 bodova, što je dva boda manje u odnosu na 2017. zato što su druge usporedive države napredovale brže. Tri najproblematičnija područja su fiskalna konsolidacija (36 bodova), investicijske barijere (26 bodova) i opterećenje gospodarstva (prihodi opće države u postotku BDP-a najveći su u srednjoj i istočnoj Europi i među osam u Europskoj uniji).
[caption id="attachment_387544" align="aligncenter" width="436"]
Velimir Šonje, Gordana Deranja, Davor Majetić, Lea Šćrbec[/caption]
S druge strane, rasli su tržište rada, obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav i teritorijalni ustroj, efikasnost javnih poduzeća i ponuda kapitala. Kad je riječ o javnim poduzećima, analitičar Velimir Šonje napomenuo je kako se radi o varljivom pomaku jer pokazuje da unatoč neefikasnosti javna poduzeća bilježe rast dobiti, dok privatna, u pravilu efikasnija, ostvaruju manju dobit. ‘Strukturni problemi i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju prilagodbi nekoj sljedećoj krizi te trajno ograničavaju brzinu gospodarskoga rasta. Iako smo zadovoljni da je BDP u prvom kvartalu 2019. rastao 3,9 posto, činjenica je da je to još uvijek premalo i da bismo morali u dužem razdoblju imati rast barem iznad 4 posto. Ulazimo u period koji će obilježiti predsjednički i parlamentarni izbori i ne smijemo dopustiti da nam se fokus s nužnih promjena opet pomjeri u set predizbornih obećanja i parola bez pravih rezultata‘, upozorila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a. Više o skoru možete pročitati ovdje.
Paralelno s predstavljanjem vrlo razočaravajućeg HUP skora, premijer Andrej Plenković je na sjednici Vlade komentirao najnovije preporuke Europske komisije u sasvim drugačijem tonu, ustvrdivši kako potvrđuju ispravan smjer Vlade. ‘Zadovoljni smo preporukama u kojima je Europska komisija prepoznala napredak u provedbi strukturnih reformi‘, rekao je premijer, ocijenivši da preporuke praktički pokazuju da ‘većina Vladinig reformi ide u dobrom smjeru‘, prenosi Hina.