Mali i obiteljski hoteli ove su godine ostvarili dobre rezultate, no poslovanje im i dalje otežavaju visoki troškovi i skupi krediti koje teško vraćaju te stoga iduće godine očekuju nove izvore financiranja, ističe predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela (OMH) Šime Klarić.
- U Hrvatskoj je trenutno više od 350 malih i obiteljskih hotela, koji su prepoznati kao visoko vrijedan turistički proizvodi, no još uvijek u tom segmentu nismo dostigli brojke koje su se očekivale prije desetak godina, a poslije su definirane i u turističkoj strategiji do 2020. o 500 takvih hotela. Na žalost, zbog uvjeta poslovanja neki od postojećih se odlučuju i za prodaju ili preregistraciju u iznajmljivače, uz objašnjenje da će tako lakše poslovati, kaže Klarić.
>>>Hrvatski turizam ostvario rekordnih sto milijuna noćenja
Problematika malog i obiteljskog hotelijerstva i njegovog financiranja spominje se već nekoliko godina, a kako se radi o većinom obiteljskom i malom i srednjem poduzetništvu u turizmu, i investicije u taj segment najviše ovise o samim obiteljima i kreditnim linijama koje uspiju dogovoriti s bankama.
Osim skupog financiranja, male hotelijere brine i to što su sezone u destinacijama u kojima posluju kratke.
- Ritam otvaranja malih i obiteljskih hotela zadnjih se godina usporio, i mada se očekivalo da će u male hotelijere prijeći privatni iznajmljivači odnosno obiteljski smještaj, rijetki su takvi primjeri, a za hrvatski turizam bit će loše ako se mali hotelijeri nastave okretati iznajmljivanju, tim više što su takvi hoteli u dosta mjesta po Hrvatskoj i jedini u ponudi i što oko sebe i za svoje potrebe okupljaju i brojne poljoprivredne i druge male proizvođače iz tih mjesta, upozorava Klarić.
Stoga ih, kako kaže, veseli najavljena izmjena zakonskih propisa i pravilnika po kojima rade mali hotelijeri, a koju su i predložili iz nacionalne udruge, vjerujući da bi im to, uz bolje uvjete financiranja i reprograma kredita, već iduće godine moglo donijeti i bolje poslovne rezultate i veću održivost poslovanja.
>>>Povijesni turistički rekordi u Dubrovniku
- Riječ je o Pravilniku o kategorizaciji i minimalnim uvjetima, koji sada ne prepoznaje razliku između malih i velikih hotela u obvezama, pa tako hotel od 10 soba, dakle mali, kao i neki veliki od 300 soba moraju ispunjavati iste uvjete protupožarne zaštite, ZAMP-a, dimnjaka, skladišta, zaštite na radu, bio-jama u područjima bez kanalizacijske mreže, kartičnog plaćanja, PDV na hranu 25 posto, HRT pristojba, fiskalizacija, higijenski minimumi, radno vrijeme, sistematizacija radnih mjesta i drugo, što je neodrživo, kaže Klarić, dodajući da bi mali hotelijeri željeli da zakonski imaju iste obveze kao iznajmljivači smještaja.
O svemu tome bilo je riječi i na nedavnom okruglom stolu o malim hotelijerima koji je u organizaciji Slobodne Dalmacije i nacionalne udruge održan u sklopu Dana hrvatskog turizma (DHT) u Malom Lošinju, te se Klarić nada da su poruke koje su tamo uputili prisutnim predstavnicima raznih turističkih i financijskih institucija bile dovoljno jake da ih se i uvaži.
>>>Najboljim generalnim menadžerom u hotelijerstvu proglašen Joze Tomaš
Kako bi bili bolje vidljivi i komunicirali s tržištem, nacionalna udruga je nedavno obnovila i internetske stranice s popisom svih malih i obiteljskih hotela u Hrvatskoj, a ove je jeseni u sklopu programa Akademija Udruge OMH, sufinanciranog od Ministarstva turizma, provela i sommelierske radionice u više gradova kao dio svojih redovnih aktivnosti.