Vlada je na današnjoj sjednici sva skladišta koja se koriste u poslovne svrhe prebacila iz kategorije poslovnih građevina u kategoriju proizvodnih građevina. To je učinjeno u sklopu izmjene Uredbe o visini vodnoga doprinosa, koju je obrazložio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Stupanjem Uredbe na snagu, investitori će za gradnju novih skladišta plaćati znatno manji vodni doprinos, koji u najatraktivnijim zonama (Zagreb i priobalje) za poslovne građevine iznosi 16,73 kune po prostornom metru, a za proizvodne građevine tri kune po prostornom metru.
Osim skladišta, u kategoriju proizvodnih građevina uvrštene su prodajne ili izložbene prostorije sajmova, zatvoreni objekti komunalne infrastrukture i zatvorene vodne građevine osim produktovoda, zgrade željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka i helidroma, te skladišta u morskim lukama, lukama unutarnjih voda i zračnim lukama.
Vlada je neizravno poručila investitorima u te objekte da s ishođenjem građevinske dozvole pričekaju da Uredba stupi na snagu (dan nakon objave u Narodnim novinama). Naime, za gradnju skladišta u Zagrebu od 800 četvornih metara, visokog osam metara, prema novoj regulativi vodni doprinos plaćat će se manje od 20.000 kuna, dok je sadašnja tarifa 5,5 puta veća i iznosi više od 100.000 kuna.
A kad bi se radilo o jačoj investiciji - u veći logistički centar, cargo centar ili sajamsko-izložbeni prostor, ušteda bi bila još kudikamo veća i značajnija.
U obrazloženju se navodi da je riječ o uštedi od devet milijuna kuna na godinu, te da će ova izmjena utjecati na poboljšanje položaja Hrvatske na ljestvici Doing Business, pa ju treba aktivirati ovog mjeseca, kako bi ušla u novo izvješće Svjetske banke.
Poklonjenom konju ne treba gledati u zube, pa i nije najpresudnije je li motiv za izmjenu vodnog doprinosa u boljem plasmanu na listi o lakoći poslovanja ili u spretnom lobiranju logističara. Ipak, treba primijetiti da je riječ o originalnoj definiciji, koja kroz vodni doprinos u proizvodnju na mala vrata uvodi cijeli niz logističkih djelatnosti koje se naslanjaju na trgovinu i promet, a najviše veze s proizvodnjom imaju u statistici o proizvodnji u drugim državama iz kojih se uvozi roba za domaća skladišta.