Povratak kreditnog rejtinga države na investicijsku razinu izravni je efekt kontrole javnih financija u posljednje tri godine, kazao je ministar financija Zdravko Marić, pa je dodao kako će se sav višak prihoda usmjeriti na daljnje smanjivanje javnog duga i porezno rasterećenje.
- Kreditni rejting je prije svega vezan uz cijenu duga, odnosno kapitala, kako za državu, tako i za poduzetnike i građane. Kad on raste, kamate padaju i tako raste i konkurentnost gospodarstva.
Marić je rekao kako će povratak kreditnog rejtinga na investicijski razinu osjetiti i poduzetnici ali i građani.
- Smanjenje kamata osjete i poduzetnici, ali i građani na svojim osobnim primjerima kod stambenih ili potrošačkih kredita. Kroz uštede na kamatama ostaje im više novca za druge namjene, poduzetnicima za investiranje, a građanima za potrošnju – rekao je Marić i dodao kako postoji prostor za daljnji pad kamata.
Fitchevo izvješće pokazuje da se od Hrvatske očekuje nastavak fiskalne konsolidacije, a Marić smatra kako se naš u tom izvješću vidi da smo posljednje tri godine postigli i bolje rezultate od predviđanja, te da i ove godine očekuje pozitivne rezultate.
Iako je Fitch izvješće posljednjih godina pozitivno, HUP-ovo skor i dalje pokazuje da smo najmanje konkurentni od svih zemalja EU, što Marić objašnjava mladošću naše zemlje.
- Još nismo dosegli apsorpciju iz fondova EU kao usporedive zemlje – zaključio je Marić.
Ipak, pomaci u korištenju sredstava iz fondova se vide, pa samo tako u prvom tromjesečju imali rast investicija od 11,5 posto, od čega dobar dio otpada na javne investicije.
Osvrnuo se i na ekonomski rast od 2,8 posto, te je ustvrdio kako je ovo sjajna prilika jer su temelji današnjeg gospodarskog rasta puno snažniji od onih pred recesijskih iz 2008. godine.
U izvješću Fitcha stoji među izazovima nedovoljna efikasnost javnih tvrtki i zdravstvenog sustava pa se postavilo pitanje je li zdravstvo i dugovi potencijalni rizik za državnu blagajnu. Marić tvrdi da se ti dugovi ne mogu rješavati upumpavanjem dodatnih prihoda u sustav, te da je nužno u tom slučaju ući i u troškovnu stranu.
- Za financijsku održivost zdravstvenog sustava morat ćemo uključiti i ekonomsko- financijske i neke druge struke – zaključio je Marić.