Otvarajući konferenciju „Učinkovito upravljanje u javnom sektoru, ministar financija Zdravko Marić osvrnuo se na nekoliko gorućih problema državnih financija kao što su fiskalna konsolidacija i odgovornost, spuštanje deficita državnog proračuna na 2,6 posto i aktivacija državne imovine.
- Planirali smo deficit od 2,6 posto i to je najniže planirani deficit neke Vlade od prije krize. Govorimo o devet milijardi kuna manjka. Isključimo li trezorske zapise, uz spomenuto, na naplatu nam ove godine dolazi 17 milijardi kuna obveza, a još uz to tu su i dugovi satelita poput Hrvatskih autocesta. Želimo zamrznuti rashodovnu stranu proračuna, dok je prihodovna pod velikom lupom – kazao je Marić. Upozorio je kako svakoga dana sluša, čita i vidi razne najave reformi, no od toga se ogradio.
- Ograđujem se od svih tih izjava i najava. Možemo i trebamo razgovarati o problemima, no o rješenjima i to onim konkretnim razgovarat ćemo, nadam se, krajem lipnja kada izađemo van s cjelovitim rješenjem reformi poreznog sustava. Planiramo da na jesen te reforme budu u Saboru i da stupe na snagu 1.1..2017. godine – kazao je Marić.
Dotaknuo se i odluke kojom je Vlada s popisa strateših kompanija maknula neke tvrtke, a dio njih iz turističkog sektora već počela prodavati. – Tko ovdje od vas ne bi rekao da ne treba dizati turističku ponudu na još veću razinu. No turizam mora biti ona krajnja istanca našeg cjelokupnog gospodarstva. Također, treba podići razinu korporativnog urpavljanja, KPI-jeve, treba se analizirati poslovanje tih kompanije. Nije samo profitabilnost kriterij. Gjde su peerovi? Koji su to pokazatelji i ciljevi kojima te tvrtke teže? Korporativno upravljanej mora se popraviti i to vrlo često nema izravne povezanosti s vlaništvom, odnosno o tome tko je vlasnik – kazao je Marić.
Govoreći o fiskalnoj odgovornosti napomeno je tri ključne stvari – pooštriti fiskalna pravila, pooštriti i još pojačati pravila na svim razinama države, a tu je i fiskalno povjerenstvo koje je u sklopu Sabora. – Ideja je da se to tijelo i dalje izgrađuje i jača da bude izvor dodatnog nadzora. Ne želim da svi govore o fiskalnoj odgovornosti, a da sva konačna odgovonost bude na Ministarstvu financija – napomenuo je Marić.
Zaključio je svoj govor ponavljajući odgovor na pitanje novinara od prije nekoliko mjeseci kada je netko pitao zbog čega ne spava noćima – kamata. Trenutno država plaća 3,6 posto kamata.
- Govorimo o 12 milijardi kuna kamata. Samo dva ministarstva u Vladi imaju veći proračun od toga. Neki dan netko je rekao – olako smo se odrekli kreditnog rejtinga - i to je točno. Latvija se nezavno zadužila uz tročak od 200 baznih bodova nižih od nas. Tu je problem – zaključio je Marić.
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, tijekom Liderove konferencije o kontrolingu upozorila je na probleme koje pri zamišljenom progresu Hrvatske zadaje današnji ustroj javne uprave.
- Javna uprava u Hrvatskoj je preglomazna i fragmentirana. Silan broj institucija zapošljava vojsku od 240 000 ljudi, a rezultati istraživanja pokazuju kako na jednu jedinicu uloženih sredstava dobivamo gotovo upola manju jedincu rezultata nego što je to rezultat u Estoniji i Irskoj – kazala je ministrica, te dodala kako na potrebu za reformom upozoravaju i Svjetska banka , te World Economic Forum, koje javnu upravu u Hrvatskoj opisuju kao kamen spoticaja hrvatskog gospodarstva.
Preporuke Europske komisije koje se preporučuju Hrvatskoj jesu smanjiti razinu fragmentiranosti između tijela na središnjoj i lokalnoj razini, te nastaviti sa smanjivanjem rascjepkanosti između tijela državne uprave, napominje.
- Strategija javne uprave ove vlade stvoriti učinkovitu javnu upravu, unaprijediti procese pri donošenju odluke kod iste, te digitalizacija javnih usluga. Rezultati bi trebali biti porast BDP-a, veća konkurentnost, kvaliteta života, te porast zaposlenosti – zaključuje Jurlina Alibegović.