Ako poduzetnik svom zaposleniku dade kredit s kamatama nižim od dva posto na godinu, obvezan je na razliku između ugovorenih kamata i onih po stopi od dva posto obračunati i platiti doprinose i porez na dohodak jer se ta razlika smatra primitkom u naravi
Fizičke osobe koje ostvaruju prihode od kamata, uključujući kamate na štednju, obvezne su od primljenih iznosa platiti 12 posto poreza na dohodak uvećanoga za prirez. Ako im kamate isplaćuje tuzemna banka ili drugi tuzemni poslovni subjekt, isplatitelj će već pri isplati kamata obustaviti porez i prirez te o ostvarenom primitku i ustegnutom porezu obavijestiti Poreznu upravu. Dohodak od kamata ubraja se u skupinu konačnih dohodaka pa se predujam poreza plaćen tijekom godine po propisanoj stopi od 12 posto smatra konačno podmirenom poreznom obvezom.
Oporezuju se svi primici od kamata, osim zateznih kamata, kamata koje fizička osoba naplati po sudskim rješenjima i rješenjima lokalnih jedinica, kamata na pozitivno stanje po transakcijskim računima uz uvjet da iznose najviše do 0,5 posto, kamata na sve vrste obveznica neovisno o tome tko je izdavatelj, kamata ostvarenih po osnovi polica životnog osiguranja s obilježjem štednje te kamata ostvarenih na temelju plaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja.
Tko i koliko plaća
Porez na dohodak od kamata plaćaju i fizičke osobe koje daju pozajmice svom trgovačkom društvu, ako zaračunavaju kamate. Ako daju beskamatnu pozajmicu, trgovačko društvo nema rashoda na toj osnovi, a fizička osoba ne ostvaruje primitak i nema oporezivog dohotka. U obrnutom slučaju, kad trgovačko društvo fizičkoj osobi daje beskamatnu pozajmicu ili joj daje pozajmicu uz kamatnu stopu nižu od tržišne cijene usluge kreditiranja, smatra se da je fizička osoba ostvarila primitak u naravi. Prema izmijenjenom Zakonu o porezu na dohodak, od 1. siječnja 2019. tržišnom cijenom usluge kreditiranja smatraju se kamate od dva posto na godinu (do 31. prosinca 2018. tržišnom cijenom smatrale su se kamate od tri posto na godinu) i trgovačko društvo obvezno je na razliku između ugovorene i kamata po stopi od dva posto obračunati i platiti doprinose i porez na dohodak na primitak u naravi. Ako se usluga kreditiranja obavlja zaposleniku, primitak u naravi oporezuje se kao plaća: ako se pak obavlja fizičkoj osobi koja nije zaposlenik trgovačkog društva, oporezuje se kao drugi dohodak. Doprinosi i porez na dohodak dospijevaju do petnaestog u mjesecu.
Na dohodak iz inozemstva
Građani rezidenti Hrvatske koji prihod od kamata ostvaruju iz inozemstva obvezni su podnošenjem obrasca RPO upisati se u registar poreznih obveznika, koji vodi Porezna uprava. Nakon što iz inozemstva ostvare primitak od kamata, dužni su u roku od trideset dana sami za se ispostaviti obrazac JOPPD. Oni koji nemaju elektronički certifikat za korištenje sustavom ePorezna, mogu obrazac JOPPD dostaviti u papirnatom obliku, a porez na dohodak po stopi od 12 posto, uvećan za pripadajući prirez, trebaju platiti u roku od trideset dana od ostvarivanja primitka.
Ako im je isplatitelj u inozemstvu iz primljenih kamata ustegnuo porez na dohodak, tada nemaju obvezu u Hrvatskoj plaćati predujmove poreza tijekom godine, ali dužni su u roku od osam dana od ostvarivanja primitka o tome obavijestiti Poreznu upravu dostavljanjem izjave koja sadržava opće podatke o poreznom obvezniku, državi iz koje se primitak ostvaruje, vrsti primitka i bankovnom računu na koji se primitak isplaćuje. Za te svrhe porezni obveznik može se koristiti obrascem INO-izjava, dostupnim na stranicama Porezne uprave. Ako se u Hrvatskoj ne plaća predujam poreza na dohodak, ne dostavlja se obrazac JOPPD, ali zato treba nakon isteka godine, do kraja siječnja sljedeće, Poreznoj upravi dostaviti podatke o kamatama primljenima iz inozemstva na obrascu INO-DOH, i to s podacima o porezu plaćenom u državi izvora dohotka.
Razlika se plaća
Na temelju podataka iz obrasca INO-DOH i dokaza o porezu plaćenom u inozemstvu Porezna uprava će, ako su ispunjeni uvjeti, poreznom obvezniku rezidentu možda razrezati razliku poreza na osnovi dohotka od kamata iz inozemstva. Na primjer, ako je porezni obveznik primio kamate iz Irske i u državi izvora ustegnuto mu je 10 posto poreza na dohodak, taj će mu se porez uračunati u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj, ali će ovdje trebati platiti razliku poreza između stope od 10 i stope od 12 posto uvećanu za prirez na cjelokupnu poreznu obvezu. Da bi se porez plaćen u Irskoj uračunao o podmirenje porezne obveze, porezni obveznik dužan je o tome dostaviti dokaz koji izdaje ovlašteno tijelo države izvora dohotka, i to najkasnije do 30. studenoga tekuće godine za porez koji se odnosi na prethodnu godinu.
Ako je primatelj dohotka od kamata drugomu poreznom obvezniku uzdržavani član, to utječe na pravo korištenja osobnog odbitka. Npr. roditelji čija djeca ostvaruju prihode od kamata na štednju, uključujući stambenu, moraju paziti da ostvarene kamate zajedno s drugim primicima uzdržavanog djeteta ne prijeđu godišnju svotu od petnaest tisuća kuna jer roditelj/porezni obveznik za cijelu godinu gubi pravo na uvećanje osobnog odbitka za tu uzdržavanu osobu.