- Kontroliranje potrošnje električne energije izuzetno je važno za cijelu Europsku uniju, istaknuo je Roberto Colombo, direktor Brunate, kompanije smatrane tehnološkim predvodnikom za sustave mjerenja, obračune vode i toplinske energije u individualnoj potrošnji, u sklopu panel diskusije ‘ Smart sustavi za smart iskorištavanje energije‘, održane na konferenciji ‘Nordic Industrial Efficiency‘ u ponedjeljak u prostorijama Gospodarske komore.
Predstavljajući svoju tvrtku, Colombo je napomenuo kako je velika zabluda da je ugrađivanje razdjelnika nova pojava - prvi je napravljen prije 100 stotinu godina u zgradi u Kopenhagenu, a još 1947. u Danskoj je predstavljen i prvi zakonodavni okvir koji je građane tjerao na ugrađivanje razdjelnika.
Danas, kazao je, zakonodavni okvir u svim članicama Europske unije je isti. Važnost ugrađivanja razdjelnika ilustrirao je na primjerima dvije zagrebačke zgrade, od kojih se u jednoj, izgrađenoj šezdesetih godina prošlog stoljeća, zahvaljujući razdjelnicima trošak stanarima smanjio za trideset posto.
>>>Građani, ipak ste obvezni ugraditi razdjelnike, iako je to ekonomski neisplativo
Za svoj drugi primjer uzeo je ‘klaster‘ od pet zgrada od kojih su se samo tri se odlučile za razdjelnike. Zgrade s razdjelnicima već prve zime uštedjele su 26 posto u potrošnji grijanja, a iduće, nakon što su shvatili kako koristiti ventile i balansirati sustav, za 27 posto.
Osim samih razdjelnika, napomenuo je Colombo, potrebno je instalirati i elektroničku pumpu zahvaljujući kojoj možete zatvarati grijanje.
- Razdjelnici su najobičniji toplomjeri. Redovito upozoravam korisnike da mogu imati najbolje brojilo, ali potrebno je odraditi i sve drugo (očistiti cijevi kemikalijama, balansiranje hidrauličnog sustava, ugrađivanje vanjskog senzora), objasnio je i dodao da su brojne studije dokazale kako je samo svijest o potrošnji dovoljna da ostvari uštedu.
>>>Škrlec: Hrvatska zakazala u provedbi ciljeva – razdjelnici nisu mjera energetske učinkovitosti
Mario Klarić, pomoćnik predsjednika uprave za razvoj Dalekovoda, na početku predavanja pod nazivom ‘Pametni grad i infrastrukturna rješenja‘ pohvalio se činjenicom da Dalekovod trenutno odrađuje tehnički najizazovnije infrastrukturne projekte u desetak zemalja te isporučuje opremu u osamdesetak zemalja u Svijetu.
Između ostalih, u posljednjih trinaest godina prisutni su i u nordijskim državama u kojima im je prvi ‘klijent’ bio Island, gdje su izgradili preko dvjesto kilometara izuzetno zahtjevne infrastrukture. Trenutno je u Nordijskim zemljama oko 500 djelatnika i inženjera tvrtke na nekoliko infrastrukturnih gradilišta.
Klarić je kazao kako je dalekovode i trafostanice potrebno digitalizirati, što omogućava brojne prednosti u poslovnim procesima upravljanja imovinom te vođenja pogona elektroenergetskih sustava.
>>>Dalekovod potpisao novi ugovor sa švedskom tvrtkom Svenska kraftnät
U sklopu izlaganja predstavljeni su novi digitalni proizvodi i usluge tvrtke Dalekovod u domeni Smart grid i Smart City područja.
Takvi proizvodi su primjerice sustav za snimanje i digitalizaciju elektroenergetske mreže korištenjem radarske LIDAR tehnologije, čime se dobije precizni digitalni snimak postojećeg stanja te računalni model na kojem se može obavljati niz simulacija i tehničkih provjera.
Nadalje, EOS – sustav za nadzor eksternih objekata, nerijetko teško dostupnih i međusobno udaljenih koji je zasnovan na postavljanju različitih vrsta senzora koji su prostorno i vremenski referencirani čime je moguće digitalizirati bilo kakvu vrstu infrastrukturne mreže pa time i čitave gradove, trgove, ulice neovisno o vrsti i tipu infrastrukture. S jednog mjesta može se tako nadzirati cjelokupna infrastruktura za cijeli grad, a ključ sustava je Sensorstage softver.
Klarić je predstavio i Wide Area Monitoring sustav, baziran na sinkroniziranim fazorskim mjernim jedinicama koje mjere vektorske električne veličine umjesto skalarnih i u puno većoj rezoluciji nego standardni elektroenergetski mjerni sustavi. Sva predmetna mjerenja se komunikacijskim sustavom šalju u centralni server na obradu pri čemu je moguće izgraditi cijeli niz dodatnih informacija za operatora elektroenergetskog sustava, a koji prije nisu bili dostupni.
>>>‘Aktivniji’ Dalekovod uprihodio 1,18 milijardi kuna
U domeni pametnih gradova Dalekovod nudi cjelokupna rješenja za digitalnu urbanu infrastrukturu te uključuje upravljivu i kontrolabilnu javnu rasvjetu, uređaje za nadzor i kontrolu prometa, nadzor kvalitete zraka i čitav niz dodatnih aplikacija, a korištenjem postojeće, rekonstruirane ili nove javne rasvjete. Na jednom stupu javne rasvjete, naglasio je, moguće je postaviti čitav niz takvih dodatnih uređaja, čak i punionicu za električne automobile, za što su pokazani i pilot projekti.
U nastavku rasprave Colombo je istaknuo da ‘smart nije samo tehnologija pošto su danas najvažniji podaci. Do njih moramo moći doći da bismo poboljšali svoj život, a smart omogućava da podatke dobivamo u stvarnom vremenu‘.
Najavio je da će Brunata iduće godine uvesti IoT tehnologiju uz pomoć koje će sva očitovanja u gradu, od parkiranja do kućanskih uređaja, biti moguće napraviti sa samo jednog rutera. Takav sustav nadzora omogućit će im da imaju sve podatke potrebne za donošenje važnih odluka.
Na pitanje o potencijalu hrvatskog smart city tržišta Klarić je kazao da ‘često smatramo kako je Hrvatska premala za razvoj takvih tehnologija, ali potencijal sigurno postoji. Potrebni su primjeri dobre prakse jer je razina tehničkih mogućnosti na vrlo visokoj razini.“