Stručna edukacijska radionica Lidera i servisa Moj-eRačun, uz potporu Instituta za ePoslovanje, koncipirana je na način da polaznike osposobi za nadolazeće zakonske obveze primjene eRačuna u svakodnevnom poslovanju i to putem primjera pozitivne gospodarske prakse temeljene na višegodišnjem iskustvu gotovo 35.000 korisnika eRačuna. Namjera je Europske unije da do 2020. godine eRačun postane primaran oblik razmjene računa, budući da se procjenjuje kako bi unutar EU eRačun mogao donijeti i do 423 milijarde eura uštede na godinu.
Uvodnu riječ održao je Marko Emer, direktor servisa Moj-eRačun, koji je pozdravio okupljene poduzetnike i osvrnuo se na pravni okvir u kojem se nalazi eRačun u Hrvatskoj.
- Iznimno je pozitivna činjenica da je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, kao zakonodavno tijelo za Zakon o obaveznom eRačunu u javnoj nabavi, prepoznalo intenciju Europske unije da upravo kroz eRačun učini europska poduzeća konkurentnijim. Hrvatska će imati jedan od boljih zakona u Europi, budući da je njime obuhvaćen cjeloviti proces javne nabave, neovisno o iznosu. Nakon eRačuna, digitalizirat će se i drugi procesi poput ePlaćanja ili eNarudžbe zbog čega će postupak javne nabave biti transparentniji, a u Hrvatskoj bi, procjenjuje se, uštede samo u tim postupcima mogle biti i do dvije milijarde kuna, poručio je Marko Emer.
>>>‘Obavezan eRačun u 2018.’: Hrvatska godišnje uštedi više od 850 milijuna eura na eRačunima
Šira implementacija eRačuna za sobom povlači i sve veći razvoj i digitalizaciju poduzeća, a benefiti neće biti isključivo vidljivi kroz uštede, nego i u novim poslovnim prilikama koje dolaze s većom informatizacijom, najavio je Emer.
- Zakon o obaveznom eRačunu u javnoj nabavi značajno će pokrenuti potpunu digitalizaciju poduzeća u Hrvatskoj. Broj tvrtki koje aktivno šalju eRačune, do kraja godine će biti i do 60.000. Kao centralni poslovni dokument, elektronički račun će aktivirati potrebu i uporabu i drugih elektroničkih dokumenata, međutim na to nećemo morati čekati nekoliko godina, nego su to promjene koje nas očekuju već u narednim mjesecima. Poduzeća će, sukladno tome, morati čim prije usvojiti procese upravljanja digitalnim dokumentima kroz informacijske sustave i pohranu dokumenata u eArhiv, rekao je Marko Emer.
Kao primjer pozitivne prakse istaknuta je Estonija koja je uočila porast od 2 posto BDP-a zbog digitalizacije. Skandinavske zemlje naplaćuju penale za papirnate račune, a kao pozitivni primjeri zemalja u regiji istaknuti su Italija, Slovenija i Austrija. U Italiji je eRačun obavezan od 1.1.2018. i u B2B sektoru.
>>>Kovačec: SME danas više koriste eRačun nego velike tvrtke
- Mnogi toga nisu svjesni, ali uvođenjem Zakona o obaveznom eRačunu u javnoj nabavi zauvijek će se promijeniti gospodarska slika Hrvatske. Postupnom digitalizacijom i ukidanjem nekorisnog rada, povećava se konkurentnost gotovo trenutno. Iz takvih pozitivnih poslovnih praksi javlja se potreba i za drugim, nazovimo ih, alatima koji omogućavaju efikasnije poslovanje. Na domaćem tržištu već su razvijene usluge poput qPay-a, P2P (procure-to-pay) sustava koji će ubrzati poslovne procese, ali i naplatu, što su neki od najvećih problema SME-a. S jedne strane ćemo imati konkurentnije SME-ove, a s druge strane ćemo zadržati IT stručnjake u Hrvatskoj i time stvoriti ojačati njihovu, trenutno potencijalnu, poziciju kao najveće izvozne grane, zaključio je Emer.
Drugo predavanje održala je Maja Jurišić Prlić s Instituta za ePoslovanje koja je govorila o prednostima eRačuna u vidu administrativnih troškova, ubrzavanja procesa naplate i sigurnosti.
eRačun je elektronički dokument istovjetan papirnatom računu koji se prima poštom, a sa sobom nosi 50-80 posto niži trošak po računu. Zakonski gledano, eRačun je 100% pravno siguran, internacionalno privaćen i usklađen s EU regulativama, pojasnila je Maja Jurišić Prlić.
>>>ePoslovanje: Uvođenje eRačuna prijelomni je trenutak u digitalizaciji poduzeća
- Ono što je ključno kod eRačuna je njegova interoperabilnost, odnosno automatska, strojna obrada. Papirnati račun i eRačun su istovjetan dokument, ako govorimo o njegovu sadržaju i pravnoj valjanosti, no ključna razlika je u načinu na koji se obrađuju i njihovoj cijeni. Ovdje ne govorimo samo o troškovima papira, tonera, kuverti i dostavi, ovdje govorimo i o nekorisnom radu prepisivanja podataka s računa, traženju dokumenta kad se izgubi, plaćanju kamata na zakašnjela plaćanja zbog gubitka računa i slično. To su sve nekorisni procesi koje eRačun eliminira. U pravilu, od slanja do zaprimanja eRačuna prođe do 5 minuta, a tada započinje i valuta plaćanja, rekla je Maja Jurišć Prlić.
Pohrana eRačuna odvija se u eArhivu, bilo lokalno, u cloudu, ili kod informacijskog posrednika, gdje se dokument čuva u izvornom digitalnom obliku koji je dostupan na uvid nadležnim tijelima. eArhiv je informacijski sustav koji omogućuje čuvanje svih vrsta dokumentacije u elektroničkom obliku i praćenje eDokumenata do kraja njihovog životnog ciklusa.
eArhiv čuva zapise kao cjelovite, vjerodostojne i autentične te osigurava čitljivost podataka ovlaštenim osobama za sve vrijeme čuvanja. Također, eArhiv štiti zapise od izmjena, neovlaštene uporabe i neželjenog uništenja, pojasnila je u zaključku Maja Jurišić Prlić.