Na konferenciji ‘Strategije u vremenu disrupcije - nova pravila konkurentnosti‘ u organizaciji Hrvatske poštanske banke, predavanje je održao Kamal Ahmed Munir, profesor sa Sveučilišta Cambridge. Naglasio je da sva poznata pravila u poslovanju u vrijeme četvrte industrijske revolucije više ne vrijede. Proizvod mijenja platforma, a profit postaje manje bitan. Kao primjer takve vrste poslovanja naveo je Apple, koji ne poznaje granice industrija, ali i druge kao što su Uber koji je disruptirao taksi tržište, a Airbnb hotelsku industriju.
Je li potrebno unapređivati već savršene proizvode ili ipak treba riskirati i ponuditi nešto novo iako možda nesavršeno i uzdrmati tržište, koji su kriteriji da inovacija bude disruptivna i kako opstati na tržištu disrupcije samo su neka od pitanja na koja su pokušali odgovore dati sudionici panela pod nazivom Disrupcija, digitalna transformacija i hiperkonkurencija iz hrvatske perspektive: što se može i što se treba napraviti održanog u sklopu konferencije.
- Živimo u vremenu disrupcije, 4. industrijska revolucija je tu i ona mijenja naš svijet i naše obzore. Prije pet godina nismo znali za Uber, AirBnb je postao najveći hotelski dobavljač po broju soba, ono što se dogodilo u pet godina nije se dogodilo u cjelokupnoj ljudskoj povijesti sa stajališta ekonomije, riječi su kojima je panel raspravu otvorio moderator Darko Tipurić.
>>> Horvat: Koncern Agrokor mora biti ‘drugačiji servis hrvatskim građanima’
Svoje mišljenje o budućnosti poslovnih modela hrvatskih poduzeća koja se temelje na stvaranju znanja, nastupu na globalnom tržištu u uvjetima disruptivne ekonomije iznio je Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a.
- Nisam siguran kakva je budućnost, ali bih volio da je dobra. Izuzetno je važno da postoje firme kao što su Oradian i Rimac, te druge i dat će doprinose razvoju našeg društva. Koliki je njihov doseg i mogu li oni uopće biti disruptivni u smislu Hrvatske je veliko pitanje zbog kritične mase, kazao je Vuić.
Drugo je pitanje, ističe, koliko će doći novih firmi poput ovih, te hoće li one ostati. Ističe kako takve firme ne posluju u Hrvatskoj zbog dobrih poreznih uvjeta i malih davanja, već su ovdje jer vole ovu zemlju te se nada da će netko to i prepoznati.
O otežavajućim okolnostima hrvatskih institucionalnih okvira za firmu koja ima globalne aspiracije, a svoje sjedište gradi u Hrvatskoj govorio je Mate Rimac. Objašnjava da jedna firma nije otok, već je iznimno važan cijeli ekosustav, što je potkrijepio primjerom zapošljavanja stranaca koji bi došli raditi za Rimca, no javlja se problem zapošljavanja njihovih supružnika.
>>> FOTO: Mate Rimac proglašen EY poduzetnikom godine
- Imali smo priliku zaposliti inženjera iz Tesle, no njegova supruga radi specifičan posao u sektoru građevine vjetroelektrana zbog čega se u cijeloj regiji ne bi imala gdje zaposliti. Taj ekosustav je važan i firma nikad ne može biti sama za sebe. Svi naši investitori su izvana, zaposlenici nam dolaze iz 26 zemalja, 100 posto tržišta nam je vani, a mi smo hrvatski d.o.o. Ipak većina tehnoloških firmi u regiji, a pogotovo kod nas nije hrvatski d.o.o. već imaju hrvatski d.o.o. za zapošljavanje ljudi, a firma se nalazi vani, objašnjava Rimac.
Ističe da se dogodio niz situacija kada je firma bila na korak do propasti iz čega su se uspješno izvukli, no da je isto tako upitno koliko je to moguće ponoviti ostalim firmama.
Europa ima svoje prednosti
Jedan od sudionika panela bio je i Antonio Šeparović, izvršni direktor i jedan od osnivača tvrtke Oradian koja je umjesto u Kaliforniji svoje sjedište odlučila otvoriti u Hrvatskoj, iako je kako sam kaže postojala velika sila koja ih je vukla da odu upravo u Silicijsku dolinu.
Ističe kako je teško, no postoji i niz prednosti.
- Europa ima jednu veliku prednost, a to je da odavde možemo istovremeno poslovati u Aziji i Americi. Mi gledamo prednosti i tako smo adaptirali našu firmu – da iskoristimo te prednosti. R&D nam je fokusiran na Hrvatsku što je malo neobično jer bez obzira što nam je sjedište u Hrvatskoj, naše tržište je vani. Model koji gradimo omogućava nam da budemo disruptivni prema većim bankarskim sustavima, a da to radimo iz Europe. Pokušavamo pronaći najbolje talente koje dovodimo u Hrvatsku, a zatim poslujemo sa stranim zemljama, to je naš model, kazao je Šeparović.
Etablirane kompanije također su, istaknuo je Tipurić, prisiljene stvarati svoju disruptivnu strategiju, a na pitanje je li disrupcija moguća u tradicionalnim djelatnostima poput osiguranja odgovorio je Damir Vanđelić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja.
>>> Teška disrupcija tržišta rada u džungli američkog Amazona
- Disrupcija je postojala i ranije, no sad je zahvaljujući tehnologijama i komunikaciji ubrzala, te su se pojavili novi modeli poput platformi. Mi smo dio jedne izuzetno tradicionalne i stare industrije, ali se pripremamo za ono što će uslijediti iako ne znamo kakva će disrupcija biti, kazao je Vanđelić.
Dodaje da se za nju posljednje četiri godine otkako je kompanija privatizirana pripremaju smanjivanjem razina rukovođenja, te ubrzanjem procesa korištenjem six sigma načina poboljšanja procesa.
- Disrupcije koje smo uočili poznati su trendovi na koje nas naši konzultanti stalno upozoravaju i za njih razvijamo alate. U ovom trenutku postoji desetak poznatih disrupcija u našoj industriji i one nas manje brinu, brinu nas one nepoznate za koje možemo samo naslutiti da će doći, ističe Vanđelić.
Objašnjava kako je jedan od primjera takve disrupcije i Amazon, koji se od online knjižare proširio u niz djelatnosti, dok bi jednog dana mogao početi nuditi uslugu kakvu nudi Croatia osiguranje zbog čega moraju pronaći supstitut ili nišu kako bi ostali konkurentni.
‘Ljudi su kognitivne ljenčine‘
Trendove sve snažnije uporabe podataka o ljudima i odlučivanje koje se temelji na tim podacima objasnila je Andrijana Mušura Gabor, doktorica znanosti psihologije i predavačica na ZŠEM-u.
- Iako je prošlo mnogo godina otkako smo došli do spoznaje da je ljudski um ograničeno racionalan, danas se o tome malo govori. Ljudi su još uvijek kognitivne ljenčine, nismo spremni previše razmišljati, a aspekt pretjeranog samopouzdanja ljudi koji najviše znaju je potencijalno opasan, kazala je Mušura Gabor. Dodaje da se podaci ne koriste dovoljno učinkovito, te da samo 10 do 15 posto kompanija danas koristi prediktivnu analitiku u cilju unaprijeđenja poslovnog odlučivanja, dok u Hrvatskoj čak 50 posto organizacija nije sigurno bi li takav trend prihvatili i počeli razmišljati analitički.
>>> Vesselin Popov: Nakon 300 ‘lajkova‘ Cambridge Analytica vašu osobnost poznaje bolje od partnera
- Država dizanjem određenih barijera može kupiti malo vremena, to vrijeme je ponekad zaista neophodno jer često prekasno uočimo određene procese koji nas mogu koštati cijelog poslovanja. Međutim nada u takvu pomoć je nada onog tko nema budućnosti. Naša sreća je u tome što smo relativno mali i nismo u cilju ozbiljnim i kompliciranim igračima i stoga možemo učiti iz iskustava drugih i na vrijeme se pripremiti. Računati na pomoć države u smislu disruptivnih ekonomija mislim da ne bi trebalo, zaključio je Vanđelić.