Aktualno
StoryEditor

Međunarodni susret stručnjaka za plin: Očekuje se rast cijena plina

10. Svibanj 2018.

Cijene plina mogle bi rasti već ove godine, budući da se očekuje rast njegove cijene na svjetskim tržištima zbog poremećaja na naftnom tržištu, ali i zato jer se najkasnije do 2021. kad se očekuje teritorijalna deregulacija javne usluge opskrbe plinom, a moguće i deregulacija formiranja cijene u javnoj usluzi. Dodatna neizvjesnost na tržištu plinom izazvana je i odugovlačenjem raspisivanja natječaja za opskrbljivača veleprodajnog tržišta, što je uloga koju u ovom trenutku po sili zakona obavlja HEP.

>>> HERA predlaže model za smanjenje cijene plina kućanstvima od 21 posto

- Cijena plina nikad nije bila jeftinija u posljednjih deset godina, bez obzira što je ove godine viša u odnosu na prethodnu. Kakva će biti cijena koju možemo ponuditi našim kupcima ćemo vidjeti kad postignemo sve potrebne ugovore za ovu godinu – upozorila je članica uprave Prvog plinarskog društva Antonija Glavaš na 33. Međunarodnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji.

Prema aktualnim procjenama i metodologiji, bazična dobavna cijena plina mogla bi ove godine iznositi nešto manje od 19 eura po MWh, a do kraja 2020. godine mogla bi porasti do gotovo 20 eura. O toj cijeni ovisi i cijena po kojoj opskrbljivač veleprodajnog tržišta - trenutno HEP određuje krajnju cijenu, uz premiju i mogućnost korekcije od plus-minus deset posto. No, ako premija ne bude dovoljno isplativa za konkurente u opskrbi plinom, moglo bi se dogoditi da se natječaj raspiše, pa da se nitko ne javi. U tom slučaju bi ga morala odrediti HERA, što vjerojatno znači da bi se HEP morao ponovno baviti ovim rizičnim poslom.

- Tržište se u kategoriji poduzetništva razigralo i otvorilo. Ina je najveći veletrgovac i opskrbljivač i najveći proizvođač prirodnog plina u Hrvatskoj i veliki dio potrošača je vjeran Ini kao najvećem opskrbljivaču. Mislim da je to smjer u kojem treba ići i što se tiče kućanstava, znači omogućiti slobodno formiranje cijena – rekao je Damir Škugor, direktor službe trgovine prirodnim plinom Ine.

>>> Stručnjaci zabrinuti zbog pada proizvodnje plina iz hrvatskih izvora

Sa Škugorom se složio i Marko Blažević, direktor HEP-Opskrba plinom, koji je pritom upozorio da opskrba plinom kućanstvima iznosi najviše 25 posto cijelog tržišta.

- Pozdravljamo namjere deregulacije. Neminovno je da će do toga doći, ostatak djelatnosti već je dereguliran i liberaliziran, kao i druge slične djelatnosti, poput telekomunikacija i opskrbe naftom – rekao je Blažević.

Teritorijalna deregulacija distributivnih područja u javnoj opskrbi trebala bi dovesti i do tržišne konsolidacije. Naime, kad se 1. travnja 2021. godine dereguliraju distributivna područja, svaki će se opskrbljivač moći javiti na natječaj za bilo koje distribucijsko područje, što znači da je moguće i da jedan opskrbljivač natječajno osvoji teritorij cijele države. Pripreme igrača za to već su počele.

- Već sad napraviti pripreme da tad budemo konkurentni. Ako ne budemo konkurentni, možda neće više biti manjih opskrbljivača, možda će nestat će se s hrvatskog tržišta. Ako nećeš biti lovac, bit ćeš lovina. Naša strategija je zauzeti dio opskrbnog kolača, svoj dio želimo zadržati i baviti se opskrbom - rekao je direktor Međimurje-plina Nenad Hranilović.

Direktori HEP-a i PPD-a također su izrazili namjere širenja distribucijske mreže. Svi su izgledi da će deregulacija upravljanja distributivnim područjima biti jako tržišno zanimljiva.

19. svibanj 2022 02:28