Iako smo za naše Novosti za studeni namijenili jednu, po nama za hrvatske prilike prikladniju temu, predavanje koje smo upravo odslušali na konferenciji Nexia International grupacije, odnosno konciznost i jednostavnost ovog predavanja Patricije Aburdene toliko nas je oduševilo, da smo ipak odlučili se primijeniti temu novih KOPUN Group Novosti. Tema su Megatrendovi 2030. godine, stoji u priopćenju za medije Kopun Groupe.
Gotovo svi pratimo trendove u sferama poslovanja ili tehnologija te razmišljamo kako će isti utjecati na naše poslovanje, istina je da se zbog dnevnih operativnih pitanja rijetko fokusiramo na budućnost i zaobilazimo donošenje strateških odluka. Upravo strateške odluke ostavljaju najveći utjecaj na naše dugoročno poslovanje, a nedonošenje odluka zna biti gore od donošenja i krive odluke – jer navedeno predstavlja sporu i polaganju smrt poduzeća. Stoga bismo voljeli da Vas naše Novosti potaknu danas na neki oblik strateškog razmišljanja pri poduzimanju daljnjih koraka koje su pred nama a bez obzira na svakodnevne, ‘prizemne‘, izazove koji nas okupiraju na dnevnoj osnovi.
Patricija Aburdene u svojem predavanju navodi da je informatička revolucija na svojem kraju. Iako postoje zagovornici da je pred nama informatička revolucija 2.0, nemamo još uvijek svih znanja kakva će revolucija biti. Ali zato postoje megatrendovi, koji nam mogu pomoći u shvaćanju nadolazeće budućnosti. Postoje suštinski 4 ključna megatrenda, na koje bismo se trebali fokusirati:
Megatrend br. 1: Preseljenje globalne ekonomije sa Zapada na Istok
Iako smo svi svjesni značajnog razvoja azijskih zemalja, izuzev svakodnevne borbe vezane uz jeftinije proizvode, rijetko kada razmišljamo o drugim globalnim aspektima ovog razvoja. Do 2050. godine Indija i Kina biti će okosnice globalne ekonomije, dok već do 2030. godine čak 57% globalnog BDP-a dolaziti će iz zemalja čije je tržište u nastajanju (eng. emerging markets, odnosno tržišta koje karakterizira ispodprosječno niski dohodak stanovištva, ali sa tendencijom visoke stope rasta). Iako nema jednoznačne odrednice o kojima je zemljama riječ, većinom ekonomisti navode sljedeće zemlje, odnosno skraćenice: BIRC – Brazil, Rusija, Indija i Kina MINT – Meksiko, Indonesija, Nigerija i Turska MIST – Meksiko, Indonezija, Južna Koreja i Turska Next 11 – Bangladeš, Egipat, Indonezija, Iran, Meksiko, Nigerija, Pakistan, Filipini, Turska, Južna Koreja i Vijetnam.
No, ono što je ključno, ovaj gospodarski rast ostavlja direktnog utjecaja na značajno povećanje:
1. rasta ukupnog broja stanovništva od 16%, odnosno za 1,2 milijarde ljudi, tako da će ukupna populacija 2030. godine biti 8,6 milijardi;
2. rast takozvane srednje klase. Dok će na „zapadu“ ovaj broj biti kontinuiran, u 2030. godini u odnosu na 2009. godinu broj stanovništva srednje klase porasti će u azijskim zemljama i zemljama Južne Amerike za čak 3,3 milijarde, i to prvenstveno uslijed porasta prosječnog dohotka po stanovniku. Odnosno:
Za razliku nešto starije poplacije, milenijska populacija (rođeni između 1980. – 2000. godine) prestaje biti ovisna o luksuznim brandovima, te općenito je zamjećeno da nema lojalnosti prema bilo kojem brandu. Možda je otac bio uvijek vjeran jednoj marki vozila, ali velika je vjerojatnost da će sin / kćer mijenjati marku vozila u ovisnosti o najboljoj trenutačnoj ponudi.
Ova milenijska generacija ima potrebu ostavljati svoj trag na društvenim mrežama, zbog čega prije donošenja odluke o kupnji nekog proizvoda / usluge, uvijek provjerava mišljenja drugih korisnika. Drugim riječima, ukoliko danas niste prisutni na mrežama, ili su vam ocjene korisnika loše, mala je vjerojatnost da ćete imati kupce u budućnosti.
>>>Istraživanje: Posjedovanje doma nedostižan san za sve veći broj Europljana
Ova generacija nije toliko vezana uz materijalna sredstva, već im je draže dio svojeg dohotka potrošiti na iskustvo – i to prvenstveno kroz putovanja. U takvom okruženju, budućnost treba tražiti u globalnom turizmu i svim pripadajućim uslugama. Trenutačno turizam sudjeluje sa 10% u strukturi ukupnog globalnog BDP-a, te povećanjem prihoda milenijske generacije globalno (a posebice sa azijskog područja), za očekivati je da će ovaj udio u nekim zemljama još i više rasti. Zbog toga je preporuka strateški se odrediti uz proizvode / usluge koji su direktno vezani uz turizam. Tako primjerice i u Zagrebu zamjećujemo trend povećanja broja restorana, privatnog smještaja, ali i privatnih muzeja (npr. Muzej iluzime, Muzej prekinutih veza), te raznih drugih oblika zanimacija (npr. Room Escape u neposrednoj blizini KOPUN ureda a na koji se već duže vremena spremamo posjetiti ga).
Ako se sjetimo našeg seminara 2011. godine, na kojem je dr.sc. Zlatko Mateša najavio da će Europa postati muzej za azijske turiste, tendencije su danas samo naglašenije. I danas je još uvijek prilika da se ovom trendu prilagodimo. Pri tome ne treba zaboraviti da će porast broja stanovništva ostaviti svojeg direktnog traga na prirodne resurse, a posebice energiju, vodu i hranu, te je stoga za očekivati poticanje raznih oblika inovacija vezanih uz recikliranje i općenito održivi razvoj.
Megatrend br. 2: Visoka tehnologija / Potreba za dodirom (eng. Hich tech / High Touch)
Danas smo u velikoj mjeri vezani uz tehnologiju, zbog kojeg se eliminira direktni ljudski kontakt. Sve više telefoniramo umjesto da imamo tkz. face-to-face sastanke, a i za sastanke već koristimo videokonferencije, koje ponovno eliminaraju ljudski kontakt. Kao ljudska bića nismo naučeni eliminirati kontakt, a na što nas tehnologija prisiljava. Zbog toga imamo potreba sve više i više za ljudskim dodirom i kontaktom. Upravo je navedeno razlog sve zamjetnije potrebe za uslugama, koje su vezane uz ‘dodir kontakta‘ – kao primjerice, sve veći broj yoga studija, sve više interesa za „kućnim cvjećarstvom“, sve više interesa za antikvitetima, sve više se okružujemo pastelnim bojama, trendovi poput skandinavskog Hygge-a...
>>>Sean Parker: Facebook smo izgradili na ljudskoj ranjivosti
Može se reći da zbog „hladnoće“ tehnologije razvija se potreba za ‘toplinom‘ u nekim drugim segmentima našega života. Ova ljudska potreba za ‘toplinom‘ zamjetna je i kod implementacije tehnologije – tako primjerice se nekim tehnološkim inovacijama daju ženska (toplija) imena. Primjer navedenoga je Siri na našem iPhonu (žensko, ‘toplo‘, ime, jednom tehnološki ‘hladnom‘ stroju).
Također, roboti koji se trenutačno stavljaju na tržište imaju sve više ljudskih odlika – upravo suprotno Schwarzenegerovoj ulozi u kultnom filmu Terminator, današnji roboti nisu kruti, već razvijaju humanoidne karakteristike. Primjer navedenoga je novi Kuri robot, koji će se već ove godine naći na tržištu.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=qwVvWcLbUNk[/embed]
Megatrend br. 3.: ‘Svjestan‘ kapital
Već se više od desetljeća svi ekonomisti upućuju da poduzeća trebaju napustiti tkz. ‘shareholderski‘ (dioničare / vlasnike) pristup i prigrabiti tkz. ‘stakeholderski‘ pristup (dionike), kao način poslovanja u kojem su svjesni svojeg utjecana na širu društvenu zajednicu. Dakle, primarni interesi svakog poduzeća nisu vezani direktno uz njihove vlasnike (tkz. shareholderse), već uz sve stakeholderse na koje utječu, kao primjerice zaposlenike, kupce, dobavljače, sindikat, i širu društvenu zajednicu. Stoga se danas poduzeće proučava kao cjelina jednog jedinstvenog sustava.
U današnje doba gdje je količina radne snage ograničena, gdje većina poduzetnika upozorava da postoje problemi vezani uz nedovoljna znanja zaposlenika vezani uz sadašnje i buduće potrebe poslova na kojima rade, nema potrebe više polemizirati oko sljedećih koraka – svi skupa (bez obzira da li na razini managementa ili na razini zaposlenika) moramo shvatiti da svakodnevno moramo učiti i razvijati se, kako bismo dugoročno imali koristi. Stoga, razmislite o kojim edukacijama / seminarima trebali bismo se posvetiti u cilju dobivanja kompetencija neophodnih za dugoročno ostvarenje profitabilnost poslovanja.
>>>Nijemci najveći utajivači poreza!
Posljednje analize upućuju da poduzeća, koja posluju po principima ‘svjesnog‘ kapitala imaju profitabilnost 11 puta veću od poduzeća koja su pretjerano fokusirana na interese ‘shareholdersa‘. I ovakvih istraživanja, sa sličnim rezultatima ima danas sve više i više. Ovdje se svakako uklapa i izreka Miltona Friedmana (1970. godina): ‘Društvena odgovornost poduzeća je povećati dobit‘; jer isključivo kroz profitabilno poslovanje imamo mogućnosti ostaviti traga na širu društvenu zajednicu.
Megatrend br. 4.: Demografska kretanja
Glavna radna snaga budućnosti je milenijska generacija. Radi se o osobama rođenima između 1980.-2000. godine, koji su u pravilu nasljednici baby boom generacije (osobe rođene između 1946. – 1965. godine). I danas oni predstavljaju ključnu radnu snagu, ujedno i generatore budućeg rasta i razvoja.
No, trenutačno, na tržištu radne obje su generacije trenutačno prisutne, te se u svojim pristupima i načinu rada značajno se kose u poslovanju na tržištu. Milenijska generacija vrlo kvalitetno vlada informatičkim tehnologijama, zahtjeva kvalitetniju raspodjelu poslovnog i privatnog života (odnosno, veću fleksiblnost), ali sa druge strane spremna je raditi u bilo kakvom okruženju.
>>>Poljska vlada pozvala građane da se ‘razmnožavaju poput zečeva’
Sa druge strane, baby boomeri su pobornici stalnog okruženja, ujednačenih navika i slabije vladaju informatičkim tehnologijama. No, znanje, iskustvo i mudrost baby boomera nezamjenjivi su na većini kompleksnijih projekata. Kako su baby boomeri ipak kategorija radne snage koja je na svojem zalasku, istraživanja upućuju da svoje znanje i iskustvo još uvijek nisu kvalitetno prenijeli na mlađe generacije. Navedeno je vjerojatno jednim dijelom produkt užurbanog okruženja današnjice, gdje u pravilu nema dostatnog vremena za rast i razvoj djelatnika, kao što je to bila situacija u prošlosti. Stoga, danas je još uvijek prava prilika da se kroz projekte mentoriranja i prijenosa znanja i iskustva, osigura nesmetani prijelaz znanja i iskustva sa generacije na generaciju.
Zaključno
Iako većina ovih megatrendova svima nama poznata, pravo je pitanje na koji se način mi danas poduzeća i/ili svoje odjele pripremamo za ove trendove. Kako bismo Vas potaknuli u navedenome, potičemo Vas da popunite priloženu tablicu koji smo pripremili, te na sljedećem sastanku svojeg Odjela / Uprave / Nadzornog odbora, započnete diskusiju i krenete s pripremama za budućnost.
Nadamo se da će ovaj korak ostaviti pozitivnog traga na dugoročnu perspektivu poslovanja Vašeg poduzeća. Ukoliko želite o navedenome porazgovarati / prodiskutirati ili uključiti nas u projekt strateškog usmjerenja Vaše kompanije, naši Dubravka Kopun (ml.) i Stanko Kopun stoje Vam na raspolaganju.