Zagrepčanka Valentina Antill, direktorica za globalna tržišta u američkoj Citi banci (New York) i jedna od najvećih hrvatskih umova na Wall Streetu, upravlja strateškim rizicima, odnosno investicijskim bankarstvom. Tijekom dugogodišnje karijere u SAD-u osmislila je i realizirala prve financijske derivate za valute i kredite Srednje Amerike te je primila nagradu za najbolju izvedenu transakciju godine od strane časopisa Latin Finance. Valentina je magistrirala na Yale business school, a ujedno je i kćer kultnog hrvatskog novinara i političara, Krešimira Džebe.
Kako je izgledao vaš poslovni put do zaposlenja u jednoj od najvećih financijskih grupacija na svijetu?
- Prilikom završetka Yalea prije 14 godina te nakon dvadesetak intervjua koja sam obavila u nekoliko tjedana, Citigroup mi je ponudio posao i to bez obzira na moje strano podrijetlo, egzotični naglasak i pomanjkanje bilo kakvog iskustva u biznisu i financijama. Štoviše, na Wall Streetu sam dobila mnoge ponude i sve su se temeljile na mojoj energiji, entuzijazmu i uspjehu na studiju. To mi je bilo neobično i dojmilo me se u to vrijeme. Vrlo je posebno raditi za globalnu kompaniju kao što je Citigroup koja ima prisutnost u više od stotinu zemalja. Cijeli svijet vam je na raspolaganju i možete razviti i ostvariti grandiozne vizije. A meni uvijek treba težak i važan izazov.
S kojim se izazovom trenutno susrećete?
- Trenutno mi je izazov naći rješenje za probleme nadolazećih nastajućih tržišta (frontier markets), primjerice Paragvaj, Kazahstan, Vijetnam, koja se moraju oslanjati na strane, dolarske investicije da financiraju izgradnju domaće infrastrukture (bolnice, autoceste, vodovode i sl). Fundamentalni valutni rizik koji se tu stvara i kojeg je nemoguće riješiti klasičnim financijskim paradigmama dostupnim razvijenim tržištima, ne da mi da spavam, ali me i ‘galvanizira‘ kad odlazim ujutro na posao.
Koje su po vama ključne odlike globalno uspješnog menadžera i na koji ih način vi primjenjujete?
- Uz stručno poznavanje posla, uspješno iskustvo i viziju, sve se vise naglašavaju od strane praktičara i teoretičara takozvane ‘soft skills‘, kao što su, primjerice, sposobnost da se inspiriraju drugi, da se uspješno surađuje te ulijeva povjerenje i entuzijazam. U današnja vremena to donosi nove izazove jer je u posljednjih par desetljeća poslovni svijet postao izuzetno globalan, mulitkulturalan, ali i utoliko kompleksniji. Projekti često obuhvaćaju nekoliko zemalja i timovi se sastoje od ljudi čije običaje i poslovne etikete jednostavno ne poznajete (ako uopće i znate otkuda su svi, što je rijetkost!). Sastanci su često ‘virtualni‘, što ograničava oslanjanje na nekakvu, recimo, ‘kemiju‘, koju se nadate razviti.
Mislim da je tu najbolje rješenje slušanje, pažljivo razmatranje tuđeg mišljenja. Slušanje motivira na suradnju, ujedinjuje sve oko zajedničkog cilja, čime se brišu sve fizičke, kulturne i jezične barijere i maksimizira se učinak raznolikosti. To virtualno-globalno timsko okruženje se često promovira na poslovnim školama, od Yalea do Zagrebačkog ZŠEM-a. Ali ipak, na kraju, ne smijemo zaboraviti važnost neovisnog razmišljanja, u kojem znanje igra veliku ulogu. Nikada se ne dvoumim izraziti sumnju u neku široko prihvaćenu pretpostavku ili objaviti na kraju sastanka da se suprotstavljam svim zaključcima, bez obzira koliko ljudi sjedi na sastanku. Moj otac mi je od malih nogu naglašavao značaj neovisnog razmišljanja.
Koliko je tehnologija promijenila vaš način upravljanja i općenito financijsku industriju?
- Ono što sve češće naglašavam svojem timu jest važnost kontra-balansiranja tehnologije i zdravog razuma. Dok je tehnologija u posljednjih četvrt stoljeća financije učinila globalnijima, bržima i sofisticiranijma, neki isto tako, s pravom, bacaju dio krivnje za posljednju financijsku krizu na preležerno oslanjanje na tehnološke modele u donošenju financijskih odluka. Uvijek zahtijevam da se svaki rezultat proizveden tehnološkim modelom testira, na visokoj razini, zdravim razumom, sa ručnim kalkulatorom, papirom i olovkom. U današnje vrijeme smo konstantno eksponirani novim informacijama, koje nadolaze supersoničnom brzinom. Dok to ima neospornih vrijednosti, koji puta je izazov sačuvati fokus na onome što je bitno te formirati i držati u glavi širu sliku.
Što biste izdvojili kao svoj najveći uspjeh, nevezano za visinu funkcije?
- Izdvojila bih svoje inovacije na području upravljanja financijskim rizicima, koje su pridonijele razvoju novih tržišta kapitala, kao i gradnji autocesta, mostova, bolnica i elektrificiranju gradova u zemljama u razvoju, pogotovo na području Latinske Amerike. Ovo ljeto sam pozvana, kao jedina pripadnica cijele bankarske struke, uz pripadnike Svjetske banke, na summit svih ministarstava financija zemalja Latinske Amerike. Tijekom moje prezentacije predstavnici financijskih ministarstava bili su neobično intrigirani činjenicom da im Hrvatica predaje o temi rizika u Latinskoj Americi. To što je Hrvatska u to vrijeme došla do finala Svjetskog prvenstva u nogometu momentalno je doprinijelo mom statusu zvijezde na summitu. Drago mi je i da moje stručno poznavanje financijskih derivata poštuje akademska zajednica, zbog čega često držim predavanja i prezentacije u poslovnim školama, uključujući Yale, Harvard i ZŠEM. Nedavno sam postala članicom Savjetodavnog vijeća Yale International Center for Finance, vodećeg svjetskog centra za istraživanje financija, i doma vrhunskih umova (uključujući nobelovce), s područja ekonomije i financija.
Ako i sami znate uspješne hrvatske menadžere u inozemstvu, Liderov lov nije završio, slobodno nam dojavite putem društvenih mreža ili na mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..