Čelnik IDS-a Boris Miletić u srijedu se na saborskom ‘aktualcu‘ oštro usprotivio najavama o reaktivaciji bivšeg vojnog aerodroma pored Pule u vojne svrhe, poručivši kako vojska i turizam ne idu zajedno, na što ga je premijer Andrej Plenković uputio na dijalog s Ministarstvom obrane.
"Ne idu vojska i turizam! Ako je nešto dobro za Istru vjerujem da je dobro i za Republiku Hrvatsku", ustvrdio je Miletić u svom zastupničkom pitanju upućenom premijeru. Pitao ga je o stavu Vlade po pitanju područja bivšeg vojnog aerodroma kod Pule s obzirom da je, podsjetio je, prije šest godina MORH proglasio to područje vojno besperspektivnim, pa su i jedinice lokalne samouprave mijenjale prostorne planove zbog interesa potencijalnih ulagača visokotehnološke industrije.
"HV je sve svoje objekte u Istri dala jedinicama lokalne i područne samouprave. Ovo je jedini preostali objekt HV-a i naših Oružanih snaga u posjedu Ministarstva obrane u cijeloj Istarskoj županiji. Detalji o nekad neperspektivnom, a danas perspektivnom pogledu na tu imovinu su na nadležnom Ministarstvu obrane", odgovorio mu je Plenković.
>>>Beljak: Je li Agrokor i dalje hrvatska firma?
Miletića je uputio da kao gradonačelnik Pule krene u dijalog s MORH-om i vidi na koji način se danas promišlja o potrebama i realnim koracima u vezi zračne luke. "Vlada ima poruku dijaloga s obzirom da je koncept MORH-a i Vlade da prisutnost HV-a bude šira nego do sada", rekao je Plenković. Miletića je, pak, podsjetio kako je povratak HV-a u Sinj, Vukovar, Varaždin, Ploče dobro primljen.
Čelnik HSS-a Krešo Beljak podsjetio je kako je prije godinu dana donesen Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, uz koji je išao i spisak tih društava na čijem je čelu bio Agrokor. Premijera je u tom kontekstu pitao znači li to, s obzirom da je sada pretežiti vlasnik Agrokora ruska državna banka, a njegovo sjedište seli u Nizozemsku, da se Agrokor briše sa spiska koji je išao uz zakon.
Plenković: U iduća tri mjeseca poznato kako će biti organiziran Agrokor, upravljanje i struktura vlasnika
"U sljedeća tri mjeseca dobit ćete dodatne informacije zaokruženja pravnog okvira, kakvo će biti organizirana kompanija, korporativno upravljanje kompanijom te detaljnu strukturu vlasnika. Vi znate da su praktički financijski vjerovnici ti koji su determinirali strukturu vlasništva i oni tamo nisu ni Vašom ni mojom odlukom, nego jer su prije aktiviranja zakona davali novac tadašnjoj upravi i vlasniku za projekte i aktivnosti tadašnje uprave", odgovorio mu je Plenković.
>>>Azimov zadovoljan nagodbom, najavio dolazak Putina u Hrvatsku
Ocijenio je i kako su jučerašnjom nagodbom oni vrlo zadovoljni. "Bi li bilo dobro da je došlo do nekih arbitrarnih odluka dok se ne konsolidira kompanija? Mi mislimo ne! Ostvarili smo uspjeh i to treba prihvatiti, a to što je dio strukture vezan za nizozemsko zakonodavstvo je samo plus, a ne minus", dodao je premijer.
Zastupnika BM 365 Kažimira Vardu zanimala su nagađanja o sadržaju predstojeće mirovinske reforme.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić podsjetio je kako je zakonom iz 2014. predviđeno da će hrvatski građani raditi do 67. godine, ali i rekao kako oni koji rano ulaze u sustav rada već sada mogu ranije u mirovinu, tzv. mirovine s dugotrajnim stažom. "Taj institut ćemo zadržati. ‘S groblja na posao‘ neće biti za recimo blagajnice ili radnike u građevini", rekao je Pavić.
Pavić: Hrvatski mirovinski sustav je održiv
Istaknuo je kako je hrvatski mirovinski sustav održiv te dodao kako se do 39 milijardi kuna, koje se izdvajaju iz proračuna za mirovine, samo 56 posto od doprinosa skupi, a 17 milijardi kuna se subvencionira iz proračuna.
>>>Mirovinski sustav pred krahom iako gotovo 100 tisuća ljudi prima prosječnu mirovinu od 232 kune
"Samo 20 posto hrvatskih umirovljenika ima puni staž i odradili su 40 godina. Reforma je osigurati održivost. Većina reforme će se odnositi na buduće umirovljenike, no dio i na sadašnje po pitanju njihovog uključivanja na tržište rada. Ove godine predvidjeli smo 1,4 milijarde kuna u proračun za povećanje mirovine na temelju švicarske formule i svjesni smo da je to malo", rekao je.
Cilj reforme je da ni jedna skupina ne bude oštećena, 2020. godine planirana je nacionalna mirovina za one do 15 godina staža, neće biti ukidanja zanimanja u beneficiranom radnom stažu, a reforma kreće 1. siječnja. 2019., zaključio je ministar.