Prihodi državnog proračuna za 2018. godinu planiraju se na razini od 127,9 milijardi kuna, a rashodi na 132,9 milijardi kuna, dok se deficit opće države projicira na razini od 0,8 posto BDP-a, uz stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto, stoji u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. – 2020. koje je Vlada prihvatila na sjednici u četvrtak.
Predstavljajući smjernice, ministar financija Zdravko Marić je istaknuo kako "pokazatelji za 2016. i prvih šest mjeseci 2017. sugeriraju da smo na dobrom i pravom putu, što su prepoznale i međunarodne i domaće institucije".
>>>HEP: Državni proračun dobiva rekordnih 794,3 milijuna kuna dividende
- Temeljem odgovorne fiskalne politike smo izašli iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) te po prvi put od 2007. dobili jednu pozitivnu vijest o kreditnom rejtingu, odnosno stabilizirani su nam izgledi, izjavio je Marić
Nove smjernice su, prema riječima ministra financija, uglavnom istovjetne onima iz ovogodišnjeg Programa konvergencije, ali uzimaju u obzir i pojedine rizike, pa i restrukturiranje i svega što je vezano uz koncern Agrokor.
Ove godine Vlada očekuju gospodarski rast od 3,2 posto, a u 2018. od 2,8 posto, a Marić pojašnjava kako se u odnosu na projekcije iz Programa konvergencije razlike odnose na očekivanja nešto nižeg utjecaja domaće potražnje, a nešto višeg utjecaja neto izvoza.
Za 2018. su tako planirani prihodi 127,96 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 5,3 posto u odnosu na plan za 2017. godinu. Pritom se porezni prihodi planiraju na razini od 74,6 milijardi kuna, uz 2,5 postotni godišnji rast, a preostali dio rasta dolazi prije svega od korištenja EU fondova, gdje se očekuje daljnji rast od gotovo 24 posto, rekao je Marić.
U 2019. proračunski prihodi porast će za 3,6 posto te će iznositi 132,6 milijardi kuna, dok se za 2020. godinu predviđaju u iznosu od 136,7 milijardi kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 3,1 posto.
>>>Mihalinec: Sudske tužbe dvostruko će više stajati državni proračun nego ispunjenje zahtjeva
Prihodi od PDV-a se za 2018. planiraju na 48,2 milijarde kuna, uz rast od 4,4 posto, a rast doprinosa očekuje se po stopi od 4,2 posto, na 24,05 milijardi kuna.
Rashodna strana proračuna, pak, određena je daljnjim jačanjem fiskalne održivosti i konsolidacije, ali uz provođenja mjera adekvatne skrbi za sve građane i poticanja razvoja.
Tako se, primjerice, sredstva za provedbu demografskih mjera, uključujući i subvencioniranje stambenih kredita, povećavaju za ukupno 223,5 milijuna kuna, a rast će i rashodi za obveze prema hrvatskim braniteljima temeljem novog zakona koji bi trebao biti usvojen na sljedećoj sjednici Vlade, u Kninu, a na snagu stupiti 2018. godine.
Viši će biti i rashodi za umirovljenike, zbog dvije indeksacije mirovina u travnju i rujnu, i to za oko 1,3 milijarde kuna, dok bi HZZO trebao dobiti oko 500 milijuna kuna više. To, kaže Marić, neće riješiti sve probleme zdravstvenog sustava, ali to će biti dodatni poticaj da se u tom sektoru napravio kvalitetan proces restrukturiranja.
Za 474 milijuna kuna trebali se povećati rashodi za masu plaća za zaposlene, temeljem dogovora sa sindikatima državnih službenika iz 2016. o povećanju plaća u tri navrata po 2 posto.
Viši će rashodi biti i za uplate u EU proračun i nacionalnu komponentu za projekte koji se financiraju EU sredstvima, a rast će i troškovi za sustav domovinske sigurnosti.
Smanjenje Marić najavljuje u proračunima Ministarstva gospodarstva, jer ove godine završavaju plaćanja iz programa restrukturiranje brodogradnje, te Ministarstva financija zbog nižih kamata.
Ukupno bi rashodi u 2018. trebali rasti za 4,5 milijardi kuna, na 132,9 milijardi kuna, dok bi 2019. iznosili 135,5 milijardi, a 2020. 136,6 milijardi kuna.
Temeljem ovih projekcija, a uzevši u obzir i izvanproračunske korisnike i jedinice lokalne uprave i samouprave, za 2018. u Vladi očekuju deficit opće države od 0,8 posto BDP-a, a u 2019. od 0,3 posto, dok za 2020. Marić projicira suficit od 0,5 posto BDP-a.
>>>Z. Marić: Vlada nije odustala od otkupa Ine, to je složen proces
Slijedom takvih kretanja, očekuje se i nastavak smanjivanja javnog duga, koji bi krajem 2017. godine trebao pasti na 81,1 posto BDP-a, što bi bilo za 2,6 postotnih bodova manje nego krajem 2016. Udio javnog duga u BDP-u trebao bi i idućih godina padati, pa bi 2020. skliznuo na 72,1 posto BDP-a.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić je istaknula da proračun za 2018. ima veliku važnost, između ostalog, jer će se donijeti u uvjetima uzlaznog gospodarskog ciklusa.
- Međutim, opasnost je dobrih vremena da se pomisli da će ona trajati dugo i da stoga treba eventualno oslabiti ili sasvim zaboraviti na potrebu štednje i racionalnog postupanja u svakom od resora, upozorila je, istaknuvši da su dobra vremena prilika da se fiskalna situacije pripremi za vremena koja neće biti tako dobra, a koja nam sigurno u budućnosti dolaze.
HUP bi želio više promjena na rashodovnoj strani proračuna
„Proračunske smjernice na tragu su ranijih najava Vlade. Pohvalno je što se deficit smanjuje, ali bismo voljeli vidjeti i više promjena na rashodovnoj strani proračuna kroz racionalizacije i reforme koje su i dalje na čekanju. Jer ono što nam treba i što bismo htjeli su vidjeti u sljedećoj i narednim godinama su veće stope rasta i rast koji neće biti generiran primarno domaćom potražnjom. Zato je ključno intenzivno raditi na poboljšanju uvjeta poslovanja i jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, odnosno na ubrzanju priprema i provođenju reformi. Porezna reforma je imala pozitivnih učinaka, ali na njoj se ne smije stati. Upravo suprotno, ovaj ciklus rasta u koji smo ušli treba iskoristiti za nužne promjene jer ih je u ovakvim okolnostima lakše provesti. Bez reformi i promjena njih nema ubrzanja rasta, a to znači ni nadoknađivanja velikog zaostatka za razvijenijim i uspješnijim članicama Europske unije,“ smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Državni proračun u prvih šest mjeseci 2017. - prihodi povećani za 2,4 posto
Marić je predstavio i ostvarenje državnog proračuna za prvu polovicu godine, u kojoj su prihodi proračuna povećani za 2,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, uz rast na svim važnijim stavkama.
"Ne vidimo značajnija odstupanja u odnosu na plan, što je važan signal da u poreznoj reformi nismo nigdje promašili, dapače neki porezni oblici bilježe stope rasta i iznad očekivanja", istaknuo je Marić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade na kojoj su usvojene smjernice ekonomske i fiskalne politike od 2018. do 2020. godine.
Jedino smanjenje, dodao je, vidi se kod poreza na dohodak, što je u skladu s promjenama u oporezivanju dohotka koje je donijela porezna reforma. Pad se bilježi i kod trošarina na duhanske proizvode, no ministar financija to tumači kao bazni učinak, jer je u prvoj polovici prošle godine bila veća aktivnosti u tom sektoru.
Prihod od PDV-a u porastu je oko 4 posto, a na stavci poreza na dobit proračun se jako dobro puni i rast iznosi 16,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, rekao je Marić.
Istaknuo je i da planirano ostvarenje proračuna za 2017. te projekcije za razdoblje od 2018. do 2020. godine pokazuju da Vlada na rashodnoj strani pronalazi sredstva za ispunjenje zacrtanih ciljeva za demografsku obnovu, indeksaciju mirovina, prava hrvatskih branitelja, jačanje sustava domovinske sigurnosti kao i za nabavu borbenih zrakoplova za što je u 2018. predviđeno oko 350 milijuna kuna.
https://www.youtube.com/watch?v=2HyW86OED8E