Hrvatska bi iduće godine mogla dobiti Banku hrane i tako efikasnije preusmjeriti viškove jestive i zdravstveno ispravne hrane koja danas, i kroz kućanstva i kroz proizvođačko-trgovački lanac, završava na otpadu. Naime, Ministarstvo poljoprivrede objavilo je poziv za izradu studije izvedivosti banke hrane u Hrvatskoj koja bi trebala dati optimalan prijedlog organizacijskog modela Banke hrane, kao i njenog financiranja, zajedno s hodogramom aktivnosti do njenog osnivanja.
>>>Amerikanci bace 150 tisuća tona hrane dnevno, najviše voća i povrća
Procijenjena nabavna vrijednost studije iznosi 197 tisuća kuna, a sama studija - koja će uključivati i pregled modela banki hrane iz četiri članice Europske unije – treba biti dovršena u roku od pola godine. Zainteresirani se mogu javiti Ministarstvu poljoprivrede do 11. studenog, a sva dokumentacija vezana uz nabavu može se preuzeti na Internet stranici Ministarstva.
Godišnje u Hrvatskoj na otpadu završi barem 380 tisuća tona zdravstveno ispravne hrane, od čega više od polovice, 53 posto, potječe iz kućanstava, a ostatak iz proizvođačko-trgovačkog lanca.
Istraživanje Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta pokazalo je da viškovi hrane nastaju duž cijelog prehrambenog lanca. Proizvođači i ugostitelji najčešće odlažu ili recikliraju viškove u kompost ili ponovno prerađuju, a trgovine uglavnom prodaju viškove pred istekom roka trajanja po sniženim akcijskim cijenama. Isto istraživanje pokazalo je i da postoje brojne prepreke za doniranje hrane, među ostalim i nedostatak infrastrukture kod donatora i posrednika, te sljedivost.
>>>NASA-ina tehnologija mogla bi eliminirati bacanje hrane
Banka hrane trebala bi riješiti ove probleme i Hrvatskoj omogućiti da ispuni europske ciljeve odgovorne proizvodnje i smanjenja otpada od hrane po stanovniku za polovinu te smanjenje gubitaka hrane duž cijelog lanca proizvodnje. Budući da je redistribucija viškova napotrebnijima, tj. drugačije rečeno poklanjanje hrane, najoptimalnija i preporučena mjera sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane, banke hrane su raširen model upravljanja viškovima diljem EU. Prema podacima FEBA-e (European Federation of Food Banks – Europska federacija banki hrane koja povezuje 24 takve organizacije u europskim zemljama) njene članice su lani za 44700 dobrotvornih organizacija osigurale 4,1 milijun obroka svakog dana i osigurale prehranu za više od 8,1 milijun ljudi.
Eurostatovi podaci, pak, govore da u EU oko 23 posto stanovništva živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, dok je u Hrvatskoj u opasnosti od siromaštva oko 28 posto stanovnika. Istodobno, u Hrvatskoj se godišnje baci oko 95 kilograma hrane po stanovniku. Ukupno u EU godišnje se baci oko 88 milijuna tona hrane.