Osam sjevernih država članica EU-a izrazilo je ovaj tjedan protivljenje francuskim prijedlozima za reformu eurozone nakon što je dogovor o novoj vladi u Njemačkoj otvorio put pregovorima o tom pitanju, prenose europski mediji.
EU bi trebao izbjeći "dalekosežno prenošenje nadležnosti na europsku razinu" ako želi "povratiti povjerenje javnosti" nakon financijske krize, poručili su ministri financija Danske, Estonije, Finske, Irske, Litve, Latvije, Nizozemske i Švedske u zajedničkom dokumentu objavljenom u ponedjeljak, prenosi EUobserver. Danska i Švedska nisu članice eurozone.
Donošenje odluka trebalo bi ostati čvrsto u rukama država članica u pitanjima kao što su korištenje Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), fonda za spašavanje članica eurozone, ili uspostava Europskog monetarnog fonda (EMF) za buduća spašavanja.
>>>Odgođeno predstavljanje reformi EU ‘jer se nema što prezentirati’
Istaknuli su da snaga eura ovisi prije svega o "odlučnim mjerama na nacionalnoj razini" kako bi se poštivala europska pravila o javnom dugu i proračunskom deficitu, a te nacionalne mjere "trebale bi imati prioritet pred dalekosežnim prijedlozima".
Smatraju također da bi odluke o reformi eurozone trebalo donositi u "uključivom formatu" s 9 država koje nisu članice eurozone te da bi bilo kakve nove inicijative "trebale biti otvorene na dobrovoljnoj osnovi državama koje nisu članice eurozone".
Ističu da je euro relevantan za sve i svi bi prema tome trebali o njemu raspravljati i donositi odluke.
Ministri financija sjevernih država istupili su nakon formiranja nove vladine koalicije u Njemačkoj, što je otvorilo put za početak ozbiljnih pregovora o reformi eurozone.
Francuska je prošle godine pozvala na "dalekosežne" promjene koje bi europskim institucijama dale veće ovlasti na području jedinstvene valute, što bi dovelo do, kako je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao, Europe s "više brzina". Prijedlozi uključuju zajednički proračun eurozone pod kontrolom Europskog parlamenta i zajedničkog ministra financija.
>>>‘Veleizdajnik’ Heiko Maas preuzima jedan od najvažnijih resora Angele Merkel
Njemačka kancelarka Angela Merkel pristala je na manje radikalnu verziju na preliminarnim razgovorima u siječnju s njemačkim socijaldemokratima (SPD), koji će ponovno vladati s njezinim demokršćanima.
Merkel nije podržala Macronov prijedlog o proračunu eurozone, ali je spremna ići dalje od sjevernih članica, smatrajući da bi budući Europski monetarni fond (EMF) trebao biti prava europska institucija pod kontrolom Europskog parlamenta, a ne međuvladino tijelo. Europski čelnici razgovarat će ponovno o tom pitanju na summitu ovaj mjesec.
Sjevernjaci smatraju također da EU mora nastaviti s reformama unatoč povoljnijim ekonomskim uvjetima te da bi prioritet trebali biti dovršetak bankovne unije i jedinstvenog tržišta.
Komisija dijeli puno njihovih stajališta
Europska komisija odgovorila je u srijedu da dijeli puno njihovih stajališta.
- Pozdravljamo sve doprinose u raspravi o Ekonomskoj i monetarnoj uniji. Vidimo da ima puno zajedničkih točaka između našeg stajališta i stajališta osam sjevernih članica, rekao je potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovksis, prenosi France Presse.
Dombrovksis je kazao da se Komisija slaže s time da bi razgovori o reformi EMU-a trebali biti uključivi, dakle da bi trebale sudjelovati sve države članice, a ne samo mala skupina ili samo Francuska i Njemačka.
>>>Merkel isplate EU fondova želi uvjetovati primanjem izbjeglica; AfD: To je politička ucjena
Slaže se također da jačanje instrumenata za upravljanje krizama u EU ili eurozoni ne bi trebalo biti zamjena za potrebne proračunske i makroekonomske mjere. Jačanje Europskog stabilizacijskog mehanizma i dovršetak bankovne unije također su prioriteti EK, dodao je.
U pogledu bankovne unije, on također smatra da je potrebno paralelno raditi na smanjivanju rizika i podjeli odgovornosti za njih.