Hinina vijest glasi: ‘Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak navečer, nakon trosatne sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, na kojoj su bili svi članovi Vlade, kako su im resorni ministri predstavili konture reforme mirovinskog sustava i naznake druge faze porezne reforme. Premijer je ocijenio da su ideje dobro prihvaćene pa očekuje daljnje javno savjetovanje i raspravu o najboljim i održivim rješenjima.‘
>>>Miodrag Šajatović: Okrećete očima na temu ‘državno, a efikasno’? A da malo popričamo?
Kad se tomu pridoda da je Vlada, uz gostovanje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, raspravljala i o demografiji, ispada da su se vladajući ozbiljno primili osmišljavanja, a onda možda i provođenja, kako se ono kaže – strukturnih reformi. Treba im poželjeti svu sreću, ali s velikom vjerojatnošću može se predvidjeti da će sve završiti lutanjem, neusklađenošću, razvodnjavanjem i izostankom rezultata.
Konture i naznake
Svaka rasprava o mirovinskoj ili demografskoj reformi morala bi započeti rečenicom: ‘Samo uza stope rasta više od četiri posto možemo rješavati sve ove probleme!‘ Kladim se da u idućim tjednima nijedan političar neće to izustiti
Prvo, Plenkovićeva vlada i dalje nema jasan i mjerljiv ekonomski program. Sve što se radi po ministarstvima prilično je kaotično i fragmentirano. Treba ponoviti: ispada da Vlada ubrzava reforme, a da će posljedica toga biti usporeni rast u sljedećim godinama. Tako bar predviđaju projekcije Ministarstva financija.
>>>Miodrag Šajatović: Ericssonova škola lobiranja – kako političara pridobiti za 5G tehnologiju
Umjesto prognoze da će BDP usporavati prema 2,5 posto, bilo bi logično da je Vlada sebi i svima nama postavila cilj da će npr. u 2020. stopa rasta biti četiri posto. I da se tomu prilagođavaju javne politike i biraju prioritetne reforme.
Uzgred, ako netko zna tko je danas ekonomski strateg Plenkovićeve vlade, molim da nam dojavi u Lider!
Postavljanje u biznisu sasvim normalnih KPI-jeva (engl. key performance indicators) političarima ne pada na pamet. Doći će izbori pa bi netko mogao postaviti pitanje o ostvarenim mjerljivim rezultatima. Umjesto toga prave se predstave. Pa ministar Pavić izlazi s prijedlozima mirovinskih promjena koje ‘de facto‘ sadržavaju ukidanje reforme od prije petnaest godina. Pa bi to bila mirovinska rereforma.
>>>Miodrag Šajatović: Najavljene porezne promjene treba iskoristiti za rasterećenje izvoznika
S obzirom na očekivane reakcije javnosti i popustljivost vladajućih na kraju ćemo imati reformu prijedloga reformirane reforme mirovinskog sustava. Uostalom, treba obratiti pozornost na vijesti s početka kolumne. Govori se o KONTURI mirovinske reforme i NAZNAKAMA porezne reforme. Sve to podsjeća na onu davnu Račanovu politiku ‘odlučno možda‘. A, zapravo, kad smo kod mirovina, nije tu riječ ni o kakvoj reformi. To je samo priznanje da je mirovinski sustav bankrotirao i da je godišnja rupa u blagajni 17 milijardi kuna. I da će se povećavati.
Slično je s demografskom reformom. I tu se dogodio bankrot. Mjere koje se predlažu bježanje su od stvarnih uzroka iseljavanja mladih ljudi iz Hrvatske. Nemajući snagu dohvatiti se klijentelizma, kriminala, pravosuđa..., vladajući mućkaju pripravke, što bi se reklo, alternativne medicine.
>>>Miodrag Šajatović: Generacijo Z, oprez! I digitalna revolucija jede svoju djecu
Bere li se novac u šumi?
Kad već imamo središnju europsku banku, središnji investicijski fond, evo, mi bismo molili da se napravi i središnji mirovinski fond EU. Kad smo već izvezli toliko mozgova, legitimno je tražiti da se osnuje mirovinski fond EU i da iz njega dobivamo ‘pemzije‘
U ‘konturama‘ i ‘naznakama‘ nema riječi o smanjenju jednog oblika državne potrošnje pa da se tako smanji rupa u mirovinskom sustavu. U raspravama između političara i interesnih skupina stalno bi se nešto dijelilo i uzimalo. Ideje naše – benzin vaš! Poslodavci, dajte veće plaće i bolje plaćajte rad nedjeljom! Kao da poduzetnici svako malo odu u šumu i tamo naberu novca koliko svima treba.
Bit će zanimljivo dočekati projekciju proračuna za 2019. U posljednje dvije godine proračun je povećan za oko 13 milijardi kuna. Koliki su sad apetiti, vjerojatno će se realni sektor opteretiti za novih pet do sedam milijardi kuna. Tim bi se novcem financirale genijalne reformatorske zamisli koje se rađaju na Vladinim koordinacijama. A onda će se govoriti o rasterećenju gospodarstva jer mu se milošću države uzelo samo pet, a ne deset dodatnih milijardi kuna. Pa poduzetnici i menadžeri trebaju skakati od sreće.
>>>Miodrag Šajatović: Smart rješenja smanjit će iseljavanje, privući investitore
Svaka rasprava o mirovinskom, zdravstvenom ili demografskom sustavu morala bi započeti rečenicom: ‘Samo uza stope rasta više od četiri posto možemo rješavati sve ove probleme!‘ Bilo bi iznenađenje da u idućim tjednima ili mjesecima od bilo kojeg političara, vladajućeg ili oporbenog, javnost čuje tu rečenicu. A ima li neko drugo rješenje, jer tih četiri posto nije izgledno? Pa evo jedno ‘out of the box‘.
U novoj rundi kohezijske politike EU naglašava se i socijalna solidarnost. Pa kad već imamo središnju europsku banku, središnji investicijski fond, evo, mi bismo molili da se napravi i središnji mirovinski fond EU. Kad smo već izvezli toliko mozgova u čije je obrazovanje utrošen i novac umirovljenika dok su radili, legitimno je tražiti da se osnuje mirovinski fond EU i da iz njega dobivamo ‘pemzije‘.