Godina je proletjela samo tako. Gradski trgovi i šoping-centri sve se ranije kite u ‘blagdansko ruho‘, a i mnogobrojni izbori osoba i događaja godine pomiču se na početak prosinca. Neki su izbori pomaknuti već i u studeni, pa je samo stvar vremena kad će utrka ‘tko će prije‘ počinjati u rujnu...
Kad je već tako, evo na početku prosinca i tradicionalnog izbora ‘osobe‘ godine u organizaciji autora Ekonomalija. Praksa je počela još prošlog stoljeća. Magazin Time jedne je godine za osobu godine proglasio – kompjutor. Pa kad je mogao kompjutor, mogu i druge stvari, pojave i procesi.
>>>Miodrag Šajatović: Ekonomsku polemiku Banskih dvora i Pantovčaka poticati, a ne smirivati
Od pokretanja Lidera za ‘osobu‘ godine ovaj jednočlani žiri pobjednicima je proglašavao: konkurenciju (2005.), korupciju (2006.), neočekivanu Sanaderovu izbornu pobjedu (2007.), pomahnitalu burzu (2008.), ulazak u NATO (2009.), izgubljeno vrijeme (2010. i 2011.), njegovo veličanstvo radno mjesto (2012.) i apatiju (2013.). Za 2014. žiri je imao podijeljeno mišljenje pa su prvi put proglašena dva pobjednika: aplikacija i izvoz. Godine 2015. pobijedio je izlazak iz recesije. Prošle godine ‘osobom‘ godine u Hrvatskoj proglašen je nedostatak radne snage.
>>>Miodrag Šajatović: Depopulacija stvara ‘Baladu o Narayami’ na hrvatski način
Slomu dosadašnjeg Agrokora i državnom proračunu zajednički je dugoročan i opasan utjecaj na gospodarsku, makroekonomsku i političku budućnost Hrvatske. I dok javnost naslućuje posljedice kraja starog Agrokora, sasvim je izvan fokusa dramatičan rast državne potrošnje.
Rizično je riskirati
Koliko god izgledalo sasvim predvidljivo da će za 2017. nagradu odnijeti Agrokor, dogodilo se nejedinstvo unutar jednočlanog žirija. Nakon dosta natezanja, drugi put u 13 godina imamo podjelu prvog mjesta. Ovaj put dijele ga Agrokor i državni proračun.
Zajedničko događajima oko Agrokora i državnog proračuna procjena je da će oba procesa dugoročno utjecati na gospodarsku, makroekonomsku i političku budućnost Hrvatske. Pri čemu je javnost relativno svjesna posljedica slučaja Agrokor, ali sasvim zanemaruje opasnosti bujanja proračuna.
Kad je o Agrokoru riječ, dugogodišnja strategija agresivnog i skupog širenja od koje nije odustajao Ivica Todorić učinila je sustav krajnje ranjivim. Kad se Todorić našao i u geostrateškim igrama Rusa i Amerikanaca, bilo je samo pitanje mjeseca kad će krenuti lavina. Što bi rekao čuveni Grunf iz stripa ‘Alan Ford‘: ‘Riskantno je riskirati!‘ Plenkovićeva vlada je u uvjetima sveopće panike, a svjesna da stečajno sudovanje nije efikasno, donijela ‘lex Agrokor‘, razvlastila Todorića, dovela privremenog upravitelja Antu Ramljaka i privremeno zaustavila negativne procese.
>>>Tedeschi: Agrokor je najveća poslijeratna tragedija jer tamo nije bilo odgovornosti lidera
Nažalost, tek će se vidjeti tektonske promjene koje će izazvati Agrokorovo urušavanje. Čak i u slučaju nagodbe među vjerovnicima, hrvatska poduzetnička scena je pred dramatičnim procesima. Ionako prezadužene, domaće tvrtke još će pogoršati svoje bilance. Bit će još manje kredita za razvoj. Kako je pisao Lider, veliki su izgledi da će za deset godina pretežni vlasnici hrvatskoga gospodarstva biti stranci. Neki će reći da je tako i bolje, ali s time se može vrlo argumentirano polemizirati.
Umjesto što će se državna potrošnja u dvije godine povećati za oko 10 milijardi kuna, trebalo ju je zamrznuti i za taj iznos srezati poreze i doprinose. Ovako, prava se dijele šakom i kapom, a kad dođe recesija i padnu prihodi – opet će se dizati PDV.
Država šakom i kapom
Kraj Agrokorova trgovačkog carstva u zemlji i regiji pred većinu domaćih dobavljača stavlja izazov maksimalne orijentacije na izvoz. Svjedočenja poljoprivrednika s ovotjedne konferencije Ministarstva poljoprivrede i Lidera u Osijeku o ruralnom razvoju upućuju da su strani trgovački lanci još jače nego prije počeli forsirati uvoz. Pokazuje se da je uvoz hrane i relativno i apsolutno skočio kad je riječ o turizmu. Čak i krhki lanci koji su postojali oko Konzuma sada se ubrzano lome.
>>>Miodrag Šajatović: Slučaj Agrokor postaje nerazmrsivo klupko politike, prava i biznisa
A da bi se veliki, srednji i mali proizvođači prešaltali na svjetsko tržište, nužno ih je dramatično i brzo rasteretiti poreznih davanja. I zato je, uz Agrokor, ovogodišnji dobitnik godišnje nagrade Ekonomalija – državni proračun. I to u negativnom kontekstu.
Pojednostavnjeno, u ovoj i sljedećoj godini državna proračunska potrošnja narast će za oko 10 milijardi kuna. Pustite postotke smanjenja deficita, gledajte apsolutne iznose, ljudi! Nova prava dijele se šakom i kapom. Kakav je to reformski proračun, ako nitko ne protestira pred Saborom i Vladom? Zar nije trebalo proračunsku potrošnju zamrznuti, a za tih 10 milijardi kuna viška smanjiti PDV ili neki drugi porez pod kojim posrću poduzetnici?
>>>Miodrag Šajatović: Poduzetnici imaju pravo odabrati i gurati kandidata za premijera
Sada sve izgleda idilično. Samo, što će se dogoditi kad dođe sljedeća recesija? Proračunski prihodi će pasti, nitko od proračunskih dobitnika neće se htjeti odreći olako dijeljenih prava. Rješenje? Već viđeno. Ista ili neka druga vlada krenut će u podizanje PDV-a. Ako su prethodnici mogli s 22 na 25 posto, zašto nasljednici ne bi s 25 na primjerice 28 posto?
Sve se čini da će za dvije-tri godine u ovoj rubrici ‘osoba‘ godine biti – povećani PDV.