Drugog dana Regeine konferencije Croenergy 2017 diskutiralo se o potrebama startupova, koje Regea inače udomljuje u svojem sjedištu u sklopu Poslovno-tehnološkog inkubatora Krapinsko-zagorske županije u dvorcu Bračak, te o iskustvima u provedbi projekata javno-privatnog partnerstva.
- Javne električne punionice trebaju softver koji će ih nadzirati i spremni smo surađivati s tvrtkama, pa i pod uvjetom da nešto odradimo i besplatno. Treba nam pristup infrastrukturi da možemo dobiti proof of concept za naš softver. Druga želja bila bi da se naše tvrtke više okrenu domaćim proizvođačima opreme i softvera i da prepoznaju da su manje tvrtke pokretači razvoja – kazao je Danijel Krznara iz startupa IND4T, koji razvija softver za praćenje i predviđanje potrošnje električne energije, na Coffe Chatu o mogućnostima za startupove u sklopu Regeine konferencije Croenergy 2017.
Osim Krznara, na Coffe Chatu Regeine konferencije Croenergy 2017 sudjelovali su i Ivica Mudrinić iz HUB385, Vedran Đidara iz HAMAG BICRO-a te Aco Momčilović iz Rimac Automobila. Osim navoda da novac nije ključan za razvoj tvrtke, moglo se čuti još interesantnih savjeta za nove poduzetnike.
- Svima preporučam kupca naći. Ako nađete kupca, sve drugo ćete riješiti. Boljka etabliranih tvrtki je što začahurene, bombardira ih kontinuirano bezbroj inicijativa i štite se da se ne promijene. Njihovi tehnološki odjeli ne žele promjene i zato velike tvrtke po prirodi stvari moraju izdvojiti razvoj iz sustava, jer je mindset potreban totalno drugačiji od onog što živi u sustavu. Pitanje koje bi postavio Rimcu jest zašto to radite, jer ako ne znate, prije ili kasnije ćete se ispuhati. To je stvarno pitanje. Kod Applea je odgovor da u sve što rade ima cilj promijeniti sadašnje stanje. Kod većine tvrtki nije jasno zašto rade to što rade – rekao je Mudrinić, ocijenivši pritom da je, u nedostatku nacionalnog leadershipa od strane predsjednice i premijera, Mate Rimac uspio u ekonomiji pokazati da je nešto u Hrvatskoj moguće napraviti od nule.
>>> Croenergy 2017: Nedostaju nacionalna energetska strategija i administrativni kapaciteti
Aco Momčilović iz Rimac Automobila pohvalio se kako ta tvrtka, premda je u nepune tri godine narasla do 250 ljudi i prešla u kategoriju srednjih i malih tvrtki, još uvijek njeguje dobre strane startup pristupa. Primjerice, prosjek godina zaposlenika Rimac Automobila je 31, a iako su tvrtka s 90 posto zaposlenika iz Hrvatske, imaju zaposlene iz 14 različitih država. Momčilović je najavio i da će razvoj novog automobila razvijati uz pomoć europskih sredstava.
- Prijavljujemo se na natječaje razvojnih EU fondova i imamo plan to i dalje raditi. Razvoj novog automobila bit će dijelom financiran iz europskih sredstava namijenjenih tome. Jako bi nam dobro došli ti resursi dodatni jer se nalazimo u branši gdje konkurenti dobivaju značajne direktne poticaje od države i jasno je da nam je svaki izvor financiranja dobro došao – kazao je Momčilović.
- EU fondovi su neizmjerno velika prilika za hrvatsko poduzetništvo i ekonomiju. Četiri godine su prošle i zaključak je da je vodstvo države zamijenilo sredstvo i cilj. EU nije cilj, EU je sredstvo – prokomentirao je Mudrinić.
Stručnjak za međunarodnu suradnju iz HAMAG BICRO-a Vedran Đidara izložio je neke od mogućnosti koje poduzetnici imaju pri toj instituciji. Među ostalim, izdvojio je POC program kojim se može testirati postoji li proof of concept poduzetničke ideje, mini i mikrozajmove od tisuću do 50000 eura uz kamatu od pola posto do 1,5 posto te program Eureka fokusiran na međunarodnu istraživačku suradnju.
>>> Konfrencija Croenergy 2017: Mijenja se svijest o energetskoj učinkovitosti
Na kraju, Mudrinić je okupljenima poručio da se počnu baviti politikom, jer u protivnom politika će se baviti njima.
- Zadržali najgore od samoupravnog socijalizma i najgore od kapitalizma i taj amalgam moramo mijenjati. Uključite se u političke strukture, osnujte nove stranke i mijenjajte stvari – kazao je Mudrinić.
O iskustvima u provedbi projekata javno-privatnog partnerstva u školstvu drugog dana konferencije Croenergy 2017 govorila je pročelnica Upravnog odjela za izgradnju grada i prostorno uređenje Grada Koprivnice Jasna Golubić. Prenijela je iskustva gimnazije i sportske dvorane u Koprivnici. Nisu mogli osigurati sredstva iz tradicionalnog modela, pa su, kako je rekla, na svu sreću, bili ‘osuđeni‘ na JPP. Ugovoreni mjesečni najam s partnerom Tehnikom je 700 tisuća kuna, a nakon 25 godina je da škola i dvorana prelaze u vlasništvo naručitelja.
Vjekoslav Robotić, ravnatelj koprivničke gimnazije Fran Galović, govorio je o dodanoj vrijednost JPP-a u školstvu. Škola sada rdi u jednoj smjeni (ranije u tri), veći broj učionica i kabineta, trodjelnu sportsku dvoranu, sve na 11 tisuća četvornih metara.
O rezultatima analize realiziranih JPP projekata Damir Juričić iz Agencije za investicije i konkurentnost rekao je da je razlog zašto smo iskoristili manje novaca iz raznih fondova je u tome što naručitelji nemaju kapacitet izrade projekata, relativno su mali projekti i nije razvijeno domaće equity tržište. Model JPP-a je najjednostavniji, a ono što je najvažnije je procjena troškova, ne samo gradnje, nego koliko će nas to koštati u slijedeći 25 godina. Tokom investicije postoje rizici, no JPP model najbolje alocira rizike na partnere kojima mogu najbolje upravljati.