Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić, na Liderovoj 7. konferenciji ‘Energetska budućnost Hrvatske‘, istaknuo je da su svi konkretni državni projekti u funkciji povećanja sigurnosti opskrbe energijom građana i industrije.
- Sigurnost se jača prije svega novim proizvodnim kapacitetima i umrežavanjem energetskih sustava. Ako je infrastruktura kvalitetno strukturirana, energija će se moći dobavljati i proizvoditi po konkurentnim cijenama – izjavio je Milatić.
Od energetskih projekata koji su u tijeku Milatić je izdvojio Sincro.grid, projekt pametnog povezivanja slovenske i hrvatske mreže prijenosa električne energije, koji zajednički provode slovenski i hrvatski operatori prijenosnog sustava HOPS i ELES. Za taj projekt EU je, podsjetio je državni tajnik, odobrila 40 milijuna eura.
>>>Otvorena 7. Liderova konferencija ‘Energetska budućnost Hrvatske’
Naravno, nije mogao zaobići ni projekt LNG terminala na Krku, koji Europa sufinancira sa 101 milijun eura, a plinovodnu infrastrukturu do Mađarske potrebnu za njegovu punu funkciju sa 16,5 milijuna eura. Ohrabruje što Milatić i MZOE nisu zaboravili ni Jadransko-jonski plinovod, kojim se Hrvatska treba, preko transanadolijskog i transjadranskog plinovoda povezati dvosmjerno s Azerbajdžanom te preko južne plinovodne interkonekcije s BiH osigurati novi dobavni pravac plina za jugoistočnu Europu.
Sve to bi omogućilo puno funkcioniranje domaćeg plinovodnog sustava, uključujući i njegov dio prema Dalmaciji koji danas praktično leži neiskorišten. A u narednom periodu financiranja iz europskih fondova, dakle za razdoblje nakon 2021. godine, Milatić vidi i priliku za složene međusektorske projekte poput izgradnje hidroelektrana na rijeci Savi i širenja riječnih plovnih puteva.
>>>Energetska budućnost Hrvatske: Kako se uključiti u energetski razvoj?
- Hrvatska energetska politika važan je faktor i potencijal razvoja Hrvatske. MZOE u ovom razdoblju intenzivno proizvodi zakone koje smo neke bili dužni donijeti i prije dvije godine. Opredijelili smo se sve zakone i prateće propise donijeti do kraja godine, da se ne stvara slika zemlje koja ne poštuje i ne provodi vlastite zakone. Zašto, primjerice, nije zakonom bilo riješeno da reverzibilna hidroelektrana operira na slobodnom tržištu? Sad će moći ostvariti tu funkciju. Zadovoljan komunikacijom sa zainteresiranom javnošću, s HGK, s HUP-om, pokušavamo ih uključiti zainteresiranu javnost i prije javnog savjetovanja, premda je teško je sve interese pomiriti – kazao je Milatić.