Nedostatna institucionalna podrška na terenu jedna je od najvećih zamjerki izvoznika hrvatskoj diplomaciji. Poduzetnici računaju i na puno veću ulogu i podršku Hrvatske gospodarske komore kojoj plaćaju godišnju članarinu.
Želimir Kramarić, HGK-ov potpredsjednik za međunarodne poslove i EU na Liderovoj konferenciji Pametni znaju čemu služi izvoz, predstavio je tri nova projekta HGK-a koja bi poduzetnicima trebali pomoći pri internacionalizaciji poslovanja. Prvi je Cro International (internacionalizacija u inozemstvu), koja podrazumijeva izravnu podršku predstavnika HGK na inozemnom tržištu putem predstavništva HGK u inozemstvu. Naime, osim postojeća dva u Moskvi i Bruxellesu, u sljedećih 10 godina HGK planira otvoriti 20 novih. Drugi projekt je Help desk izvoz, odnosno priprema malih i srednjih tvrtki za izvoz (edukacije, informiranje, test izvozne spremnosti, sajmovi, poslovni susreti, specifične informacije, tenderi) i treći je Invest Croatia (privlačenje stranih investicija u Hrvatskoj).
>>> Darinko Bago: U Hrvatskoj je bolje uvoznicima nego izvoznicima
HGK se opredijelila za dva modela formiranja trgovinskih ureda – austrijski model Advantage Austria (Austrijska federalna gospodarska komora s više od 110 ureda u 70 zemalja) te korejski (Koreanska agencija za promociju trgovine i ulaganja s 10 lokalnih glavnih ureda te 127 Korea Business Centara u 86 zemalja diljem svijeta).
- Od ukupnog broja tvrtki u Hrvatskoj, njih svega 15 posto su izvoznici što je još uvijek nedovoljno u odnosu na druge zemlje koje su se aktivno okrenule izvozu. Čitav niz tvrtki ni ne zna da može izvoziti svoje proizvode. Čak 99 posto tvrtki u Hrvatskoj su mali i srednji poduzetnici koji nemaju dovoljno kapaciteta za snalaženje na stranim tržištima – komentirao je Kramarić.
Na okruglom stolu od nazivom Uloga gospodarske diplomacije u dobivanju velikih poslova, pomoćnik ministrice vanjskih poslova Joseph Petrić, rekao je da se Ministarstvo usredotočilo na zaštitu nacionalnih interesa, gospodarsko informiranje te pomoć u ostvarivanju i zaštiti hrvatskih tvrtki u inozemstvu. Rekao je da Ministarstvo surađuje s HGK u potrazi za partnerima hrvatskih izvoznika odlascima na sajmove, pri organiziranju gospodarskih foruma i kroz projekt Eureka.
Nekadašnji zamjenik ministrice u MVP-u, diplomat Joško Klisović iznio je svoje iskustvo i "ustrojenju" gospodarske diplomacije, kada su hrvatske veleposlanike instruirali za lobiranje i dobivanje poslova za hrvatske tvrtke.
- Bilo je otpora, a na kraju su svi oni koji su pokušali i uspjeli i zbog toga su bili zadovoljni - rekao je Klisović.
Njegov mladi kolega, današnji zamjenik ministrice vanjskih poslova Joseph Petrić, dodao je kako je ulaskom Hrvatske u EU situacija ipak jasnija i bolja, a kadrovsku politiku istaknuo je kao jako bitnu.
Tomislav Mazal iz Đure Đakovića i Alen Premužak iz Dalekovoda, čelnici naših izvozničkih tvrtki bili su vrlo direktni i jasni. Mazal je rekao: - U Hrvatskoj ima više novca nego što možete zamisliti. Ali 75 posto naših budućih mirovina ne može služiti za održavanje statusa quo, da se “maže debela guska”. Mi u Hrvatskoj nemamo što za ponuditi. Trebamo proizvod! Ne samo turistički letak i vino. Đaković, Dalekovod, Crosco i to je otprilike to, a to nije dovoljno. Najprije proizvod, pa onda pomoć diplomacije. To bi trebali biti najstručniji ljudi u zemlji i mi ćemo ih kao tvrtka i platiti, ali moraju poznavati društvo, lobirati, biti umreženi, informirani, jer danas je bitno da netko zna za naš proizvod, a onda i to kakav je - odrješit je Mazal.
Premužak je istaknuo važnost financijskih institucija koje bi trebale pratiti izvoznike, a kod nas ih, kaže, nema.
- Imamo puno posla u svom dvorištu i tek kad njega obavimo možemo ići van. Imamo problem sa stručnim kadrom, ljudima se ne da u Zaprešić, a treba ići u Tadžikistan - kaže Premužak.
Konzultantica Tamara Vučinić istaknula je problem naših institucija koje su prema investitorima komplicirane, ne surađuju međusobno i ne pružaju potporu za ulaganja.
Željka Laslavić i Sanja Mikolčević Petrušić