Osam istočnoeuropskih članica EU-a, među kojima i Hrvatska, slažu se oko povećanja uplata u slijedeći dugoročni proračun Unije za do 1,1 posto, nakon što Velika Britanija, koja je bitno pridonosila europskom proračunu, napusti EU, kazao je u petak voditelj ureda mađarskog premijera Viktora Orbana.
Ministri i drugi predstavnici Hrvatske, Mađarske, Poljske, Češke, Slovačke, slovenije, Bugarske i Rumunjske razgovarali su u Budimpešti s povjerenikom EU-a za proračun Guentherom Oettingerom o narednom europskom proračunu.
>>>Britansko ministarstvo financija: Prognoze o Brexitu više nisu primjenjive
- Osam zemalja se složilo s povećanjem izdvajanja iz svog proporcionalnog bruto domaćeg dohotka (GNI) u europski proračunu i to je jedan od uspješnih poteza današnjeg dana. Osam zemalja je otvorilo mogućnost povećanju uplata do čak 1,1 posto, kazao je Janos Lazar.
Zahvalio je tim članicama što su iskazale spremnost da s više novca pridonose zajedničkom proračunu, a EU je pozvao da smanji birokraciju i proračunski proces učini jednostavnijim, bržim i jeftinijim.
>>>Ministri protiv, ali britanske banke razmišljaju o plaćanju pristupa EU tržištu nakon Brexita
Izlaskom Velike Britanije iz EU-a u ožujku 2019. Bruxelles će ostati bez 12 milijardi eura u godišnjem proračunu koji trenutno iznosi oko 140 milijardi eura. Bivše komunističke zemlje s istoka uglavnom su neto primatelji fondova EU-a i zabrinute su da bi ih manjak u proračunu Unije ostavio s manje novca.
Oettinger je rekao prošli mjesec kako bi se sljedeći proračun EU-a trebao povećati s oko 1 posto bruto domaćeg proizvoda EU-a na nešto malo više od 1.1 posto, kako bi se nadoknadila sredstva koja Unija neće više dobivati od Britanije.
>>>EU najavio veću ‘članarinu’ nakon Brexita
On je rekao na konferenciji za novinare u Budimpešti u petak kako će nakon izlaska Britanije iz EU-a biti potrebni i određeni proračunski rezovi.
- Vrlo sam zahvalan osam zemalja članica da su bile spremne pridonijeti malo više, rekao je Oettinger.