Gradačka deklaracija zajednički je dokument koji potpisuju vodeći europski stručnjaci za pitanja bioenergije. Ove godine, novu i Pariškom sporazumu prilagođenu Gradačku deklaraciju, potpisali su predsjednici Svjetske i Europske udruge za biomasu i predsjednici 6 nacionalnih udruga za biomasu, iz Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije, Hrvatske i Srbije.
Gradačka deklaracija 2017., nakon Pariškog sporazuma, važan je dokument za očuvanje okoliša. Tom se deklaracijom definira razvoj bioenergije u Europi do 2030. godine. Inače, Pariški sporazum u Hrvatskoj je stupio na snagu u lipnju 2017. godine.
- Ključni ciljevi Gradačke deklaracije, a sukladno Pariškom sporazumu, su smanjenje korištenja fosilnih goriva za polovinu do 2030. godine, napuštanje električne energije iz fosilnih izvora, udvostručiti finalnu uporabu energetske potrošnje biomase, povećanje od 2,5 puta više u uporabi energije iz obnovljivih izvora, kaže predsjednik Hrvatske udruge za biomasu Josip Dundović, koji ju je i potpisao na 5. srednjoeuropskoj konferenciji o biomasi održanoj u Grazu.
>>>Talijani se bune zbog zabrane izvoza hrastovih trupaca
Dundović, kao i brojni drugi stručnjaci iz ovog područja, smatraju kako svijet u cjelini, pa i Europa, trebaju donijeti strategiju izlaska iz fosilnih goriva kako bi se zaustavio daljnji porast koncentracije CO2 u atmosferi radi ostvarenja ciljeva iz Pariza. Hrvatska Vlada uputila je u proceduru nacrt Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050-tu. Strategija je, ističe Dundović, već trebala biti prihvaćena.
- Trenutni ciljevi EU za 2030. godinu su minus 40 posto emisija u usporedbi s 1990. godinom i 27 posto udjela obnovljivih izvora energije, ali oni nisu u skladu s ciljevima COP 21 (Pariškog sporazuma), dodaje Dundović. Jedno od rješenja je opsežnije i efikasnije korištenje biomase, smatra ovaj stručnjak za šumarstvo.
>>>Tolušić zabranjuje izvoz hrastovih trupaca
- Biomasa kao energent nudi brojne koristi poput opskrbe tržišta toplinskom i električnom energijom te goriva za prijevoz; ona predstavlja uskladištenu sunčevu energiju i smanjuje troškove skladištenja energije; stvara nova radna mjesta zahvaljujući izgradnji i radu postrojenja na biomasu; omogućava produktivno korištenje zemlje koja nije potrebna u proizvodnji hrane; poboljšava energetsku sigurnost. Više od 75 posto bioenergije se koristi za potrebe grijanja u Europi, dok se prilično mali udio koristi za proizvodnju goriva za prijevoz i električnu energiju. U budućnosti se vodeća uloga biomase predviđa u sektoru grijanja koje slijedi proizvodnja goriva za prijevoz te električna energija, ističe Dundović.
>>>Jakupčić: Povisit ćemo cijenu drva, pogotovo za pilane koje izvoze trupce i daske
O prednostima bioenergije, o tome gdje je Hrvatska po pitanju potencijala i iskorištenosti biomase, o konkretnim primjerima iz poduzetničkog sektora, kako u Hrvatskoj tako i u Austriji, o potencijalima proizvodnje i izvoza, više će govora biti na 12. hrvatskim danima biomase, koji se ove godine održavaju 8. rujna, u Franjevačkom samostanu u Našicama. Osim hrvatskih, na skupu će govoriti i strani stručnjaci, poduzetnici, izvoznici, u sektoru šumarstva i drvoprerađivačke industrije.