Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) o kretanju aktivnog stanovništva, u prvom ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba porastao je za blagih 0,05 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je broj nezaposlenih pao za 27 tisuća ili 9,6 posto.
Ovakva kretanja posljedično su se odrazila i na agregat aktivnog stanovništva koje je u istom promatranom razdoblju iznosio 1,789 milijuna, navodi se u najnovijem sovrtu analitičara Raiffeisen banka Austria (RBA).
>>>Migracija i sezonsko zapošljavanje: Stopa nezaposlenosti u svibnju najniža u povijesti praćenja
Na tromjesečnoj razini broj aktivnog stanovništva je niži za 25,8 tisuća ili 1,4 posto, dok je na godišnjoj razini broj aktivnih manji za 26,3 tisuće ili 1,4 posto, što je posljedica razmjerno većeg smanjenja broja nezaposlenih osoba u odnosu na relativno manji porast zaposlenih, ističu analitičari RBA.
Preliminarni podaci također pokazuju da je broj neaktivnog stanovništva u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 1,755 milijuna. Uz rast na tromjesečnoj razini za 21 tisuću ili 1,2 posto, broj osoba u kategoriji neaktivnog stanovništva je na godišnjoj razini porastao za 5,8 tisuća ili 0,3 posto.
Naime, u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. broj radno sposobnih niži je za 5 tisuća te je na godišnjoj razini zabilježio pad za 4,9 tisuća ili 0,1 posto.
- Posljedično spomenutim kretanjima, radno sposobno stanovništvo, osobe starije od 15 godina, spustilo se na nove rekordno niske razine, 3,553 milijuna potvrdivši kontinuirano opadanje koje datira još od 2009., ističu iz RBA.
>>>Rad vodiča i agencija: Novi Zakon o pružanju usluga u turizmu u javnoj raspravi
Tako nepoželjan trend kretanja statistički je rezultirao stopom aktivnosti koja je u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosila 50,6 posto, što je godišnji pad od 0,5 postotna boda. U istom promatranom razdoblju stopa nezaposlenosti je, uz rast za 0,7 postotna boda u odnosu na tromjesečje ranije, iznosila 14,1 posto, što je godišnji pad za 1,2 postotna boda.
- Premda će još jedna odlična turistička (pred)sezona donijeti poboljšanje pokazatelja (ne)zaposlenosti, ostaje činjenica da su na hrvatskom tržištu rada i dalje prisutne strukturne slabosti, poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, niske zaposlenosti te pojačanog migracijskog odljeva mladog radno sposobnog stanovništva, zaključuju analitičari RBA.