Aktualno
StoryEditor

Natko Vlahović: Kako Hrvatska može najbolje iskoristiti predsjedanje Vijećem EU

15. Travanj 2019.

Vlada je danas usvojila akcijski plan za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU, kojim se definiraju sadržaj predsjedanja, logistika, ljudski resursi i plan održavanja važnih sastanaka u prvoj polovici 2020.

‘Ovo je najveći posao koji je državna uprava u takvom obimu ikada imala i stoga zahtjeva poseban pristup i aktiviranje svih, kako u državnoj upravi, tako i šire, za niz stručnjaka, predstavnika civilnog društva, Hrvatskog sabora i mnogih drugih‘, rekla je na sjednici Vlade ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić

U predstavljanju je posebno spomenuto dovršavanje dijela Nacionalne sveučilišne knjižnice kao jedan od najvažnijih projekata koji će se odviti zbog hrvatskog preuzimanja Vijeća EU-a, a u kojemu će se odvijati većina formalnih aktivnosti i sastanaka.

U Hrvatskoj će se tijekom predsjedanja održati oko 30 događaja na visokoj razini, veliki summit predsjednika država i vlada, 20 neformalnih vijeća ministara i konferencija te četiri velika događaja koje će provesti Sabor.

Velik dio aktivnosti održat će se u Zagrebu, no ministrica je poručila kako će se dio njih pokušati izmjestiti izvan glavnog grada jer je ‘važno da pošaljemo sliku i iz drugih dijelova Republike Hrvatske‘.

Usvajanje akcijskog plana za Lider komentira Natko Vlahović, direktor Vlahović grupe i istaknuti lobist u Bruxellesu:

Mogući hrvatski prioriteti

  • zaštita Jadrana od plastičnog i drugog otpada
  • promocije projekata u području energetike i prometa

‘Na predsjedanje Vijećem EU trebamo gledati kao na iznimno važan i koristan test svih onih vještina i znanja koje smo kao država usvojili od 2005. godine do danas, dakle od početka pregovora s EU, pa do današnjeg dana kada RH aktivno participira u procesima donošenja odluka Unije.

Politički, prilika je to prvenstveno za Vladu i čitavu administraciju da profesionalno i zanimljivo isplove regatu koja traje šest mjeseci, a sastoji se od mnoštva sastanaka, konferencija i pregovora u Hrvatskoj i Bruxellesu. Dakako, uz EU prioritete, valja progurati i korisne (i što opipljivije) nacionalne prioritete koji imaju smisla za vanjskopolitički, ali i poslovno-ekonomski razvoj države.

Zaštita Jadrana od plastičnog i drugog otpada, pa do promocije određenih gospodarskih projekata u području energetike i prometa, sigurno bi trebali biti dio nacionalnih prioriteta, a i zakonodavnih prijedloga na kojima će raditi hrvatski predsjedatelji dvjestotinjak radnih skupina.

U svakom slučaju, Vlada i njezina mašinerija nalaze se u intenzivnim pripremama koje će potrajati do samog početka predsjedanja u siječnju 2020., no civilni sektor, nevladine organizacije i gospodarstvenici isto tako se trebaju uključiti u komunikaciju s resornim ministarstvima i predložiti aktivnosti koje mogu doprinijeti da se određena nacionalna pitanja i problemi artikuliraju kroz  platformu predsjedanja EU-om i budu tretirana na razini EU.

U moru tema kojima će se hrvatska administracija morati baviti jer je to dio EU poslova, a koje htjeli ne htjeli moramo preuzeti, svako resorno ministarstvo moći će profitirati samo zbog sudjelovanja u zanimljivim raspravama. U pravilu su predsjedanja Vijećem EU, interesantnija prilika za manje države članice jer dobivaju medijsko-političku pažnju na najvišoj međunarodnoj razini koju inače rijetko mogu dobiti ili kupiti‘, zaključuje Vlahović.

22. studeni 2024 04:22