Izmjena Direktive o baterijama moguća je početkom 2020., tijekom hrvatskog predsjedanja. Hrvatskoj industriji i privatnom sektoru ne preostaje više vremena žele li progurati neku temu u politički kalendar skupova predsjedanja
Piše Natko Vlahović
Finska je u ponedjeljak 1. srpnja preuzela predsjedanje Vijećem EU od Rumunjske i time je Hrvatska službeno postala sljedeća zemlja predsjedateljica Unije. Ostalo je još šest mjeseci priprema i organizacijskog posla prije nego se hrvatski barjak podigne u Bruxellesu i vlada premijera Plenkovića preuzme odgovornu i važnu funkciju vođenja zakonodavnih prijedloga Europske unije, organizaciju političkih aktivnosti te ono najvidljivije, komuniciranje Europe prema svijetu.
Naime, hrvatski premijer zajedno sa svojim ministrima vodit će sjednice Vijeća Europske unije i biti dio medijskog aparata nove Europske komisije koja se upravo slaže na raznim formalnim i neformalnim sastancima po svijetu.
Prije svega dva mjeseca ministar gospodarstva Darko Horvat održao je radni sastanak s predstavnicima gospodarstva na temu predsjedanja te izložio osnovne nacrte onoga što je danas više-manje službeni (i posloženi) kalendar događaja (formalni i neformalni sastanci Vijeća ministara). Hrvatska je u dogovoru s tajništvom Vijeća EU i svojim triom definirala sve ključne datume za svoje predsjedanje (naravno, uvijek postoji mogućnost nekih izmjena u zadnji čas), što će najkasnije do kraja srpnja biti i formalno prihvaćeno u Bruxellesu. Naravno, ostao je još velik dio od više od stotinu konferencija, sastanaka i drugih događaja koji su još uvijek u procesu ‘konzultacija‘ na razini Upravljačkog vijeća za predsjedanje, koje vodi predsjednik Vlade. I taj dio Vlada je velikim dijelom usuglasila, ali još postoje teme koje bi mogle dobiti veću važnost.
Rimčev impuls
Tako je, na primjer, tvrtka Rimac Automobili prošli tjedan ugostila predstavnike Vlade da bi joj jasno i na tržišnim principima objasnila kako može privući ‘novu‘ automobilsku industriju u Hrvatsku. To je bio jedan od rijetkih sastanaka Vlade i realnog sektora, ako ne i jedini, na temu koja ima veze s predsjedanjem. Naime, izmjena Direktive o baterijama moguća je početkom 2020., tijekom hrvatskog predsjedanja. Hrvatskoj industriji i privatnom sektoru ne preostaje više vremena žele li progurati određenu temu u politički kalendar skupova predsjedanja. U finskom programu predsjedanja, koji sadržava samo šesnaest stranica, dominantna je riječ gospodarstvo, koje se spominje čak 45 puta u dokumentu. Pokazatelj je to kako neke članice Europske unije povezuju političke prioritete s jasnim gospodarskim ciljevima.
Radne skupine su te koje vode dosjee. Deset osnovnih konfiguracija Vijeća ima oko dvjesto radnih skupina, kojima će predsjedati hrvatski predstavnici tijela državne uprave. Predsjedatelj i njegovi zamjenici su ti koji poznaju ili bi trebali poznavati sadržaj politike i regulative na kojoj se radi. Uglavnom, hrvatski predsjedatelji mlađi su ljudi koji rade u sustavu državne uprave desetak godina. Država još nije finalizirala taj dio posla i naše Stalno predstavništvo u Bruxellesu ubrzano popunjava potrebna mjesta. Neke osobe vodit će i više od jedne radne skupine, što će zahtijevati velik angažman i mnogo sastanaka i rada na usklađivanju tekstova.
U očekivanju europske vlade
Još se ne može precizno znati koji će točno dosjei biti otvoreni, ali sigurno je da će višegodišnji financijski okvir (proračun EU) biti kod nas na stolu. Samo da taj posao Hrvatska odradi na visini zadatka, u Ministarstvu financija trebali bi podijeliti bonuse za tim koji će voditi te poslove. Doista, Hrvatska će imati zanimljiv set digitalnih dosjea koje će voditi pogotovo u dijelu zajedničkog europskog tržišta. Planira se i održavanje Digitalnog samita, jedne od najvećih konferencija EK u tehnološkom i IT sektoru. U drugoj polovini godine Vlada će početi detaljno predstavljati i nacionalne prioritete, tzv. HR prioritete. U osnovi, komunikacijski posao bit će velik izazov za službe koje će trebati voditi vrlo otvoren dijalog s predstavnicima različitih interesnih skupina koje se pojavljuju kao zainteresirane strane za vrijeme svakog predsjedanja. Najveći dio posla tu svakako imaju MVEP, Vlada i Stalno predstavništvo, koji će nositi vjerojatno najveći dio tereta toga političko-administrativnog projekta. Kojim će tempom raditi hrvatski predsjedatelji, uvelike će diktirati i ‘vanjski čimbenici‘ kao što je novi program europske vlade koja će biti izabrana ove jeseni. Njezin smjer može biti znatno drukčiji od Junckerova te se neka nova pitanja mogu popeti na listi prioriteta. Još je rano reći, ali čim vjerojatna predsjednica Europske komsije obznani program, znat će se mnogo više. Dotad ostaje pregršt posla i prostora za detaljne pripreme hrvatskih timova.