Hrvatska je jedna od najpopularnijih nautičkih destinacija, a gosti su sve zadovoljniji elementima nautičke i turističke ponude, istaknuto je na predstavljanju rezultata istraživanja ‘Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj - TOMAS NAUTIKA Jahting 2017.‘ u ACI marini u Ičićima.
Istraživanje o potrošnji nautičara koje je proveo Institut za turizam od srpnja do listopada 2017. godine među 1666 ispitanika s 14 emitivnih tržišta pokazalo je visok ili vrlo visok stupanj zadovoljstva nautičara svim elementima nautičke i turističke ponude, od kojih su najbolje ocijenjeni ljepota prirode i krajolik te osobna sigurnost.
Prosječna dnevna potrošnja
Po riječima voditeljice projekta Zrinke Marušić, rezultati su pokazali promjene u stavovima i potrošnji nautičara u Hrvatskoj u odnosu na 2012. godinu. Prosječna dnevna potrošnja nautičara u 2017. je bila 126 eura po danu što je 26 posto više nego 2012. Dnevni izdaci nautičara u čarteru povećani su za 13 posto, a onih na plovilima u osobnom vlasništvu, vlasništvu prijatelja ili inozemnom čarteru za 11 posto. Prosječna potrošnja nautičara tijekom boravka u Hrvatskoj iznosila je 1486 eura dok je u 2012. bila 1267 eura, pa je povećanje za u prosjeku 17 posto.
>>>Hrvatska drži 40 posto svjetske čarter flote, ali gdje je novac?
U strukturi prosječnih dnevnih izdataka 69 posto se odnosi na plovilo, a 31 posto na ugostiteljske usluge i usluge kulture i sporta. Izdaci za ugostiteljske usluge, kupnju, sport, zabavu, kulturu i drugo povećani su za 7 posto kod čarteraša, a za 11 posto kod ostalih nautičara. Gotovo svi nautičari tijekom boravka odlaze u restorane (96 posto) i kupnju (84 posto), a najveću dnevnu potrošnju među čarterašima ostvaruju oni iz Velike Britanije (212 eura), zatim Francuske i Nizozemske. Od ostalih nautičara najveću dnevnu potrošnju imali su nautičari iz Velike Britanije i Italije (po 110 eura).
Prosječna dob nautičara koji posjećuju Hrvatsku je 43 godine, od kojih je najviše, 55 posto, turista u dobi od 30 do 49 godina. Najviše nautičara plovi s članovima obitelji (37 posto), 51 posto od ukupnog broja nautičara ima fakultetsko obrazovanje, a njih 56 posto ima primanja veća od 3500 eura. U Hrvatsku najviše dolaze automobilima (69 posto), zatim zrakoplovima (24 posto) i plovilom na kojem borave (13 posto).
Cappelli: Gosti traže još kvalitetnije usluge
Ministar turizma Gari Cappelli je ocijenio da su gosti u marinama sve zadovoljniji ponudom, naročito gastronomijom, ali traže još kvalitetnije usluge.
Podsjećajući kako Hrvatska ima 60 luka nautičkog turizma, preko 20.000 vezova na moru i suhih vezova i 40 posto svjetske čarter flote, istaknuo je kako se postavlja pitanje je li to dovoljno i treba li više vezova.
Na predstavljanju je bilo riječi i o prijedlogu izmjene i dopune Pravilnika o načinu plaćanja paušalnog iznosa boravišne pristojbe za nautičare i Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za nautičare u 2019. Kako je rečeno, Ministarstvo turizma je na javno savjetovanje uputilo novu uredbu i pravilnik u kojima su prilagođeni paušalni iznosi visine boravišne pristojbe za nautičare. Njima se za iduću godinu smanjuje paušal boravišne pristojbe za nautičare i uvodi mogućnost plaćanja paušala boravišne pristojbe za nautičare za kraće vremensko razdoblje, tj. za tri dana, kao i mogućnost plaćanja, osim u lučkim kapetanijama, i u lukama nautičkog turizma.
>>>ACI dobio certifikate za sustave upravljanja okolišem, kvalitetom i energijom
Sean Lisjak iz Hrvatske gospodarske komore rekao je da je bilo nezadovoljstva u vezi s boravišnom pristojbom te da je nađeno kompromisno rješenje. Roko Vuletić iz Hrvatske udruge poslodavaca kazao je da je riječ o privremenom rješenju, da će marine amortizirati štete, koje neće biti velike.
U nastavku su dodijeljeni ISO certifikati ACI-ju za njegove 22 marine, i to za tri područja - upravljanje kvalitetom, okolišem i energijom. Predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić izjavio je da su u ACI-ju zadovoljni tijekom sezone i da su pokazatelji izuzetno dobri.