Aktualno
StoryEditor

Ninčević-Lesandrić: Vjerovali ili ne, hrvatski zakon ne razlikuje poduzetnika početnika i startup

24. Travanj 2018.

Saborska zastupnica Mosta Ivana Ninčević-Lesandrić u Hrvatskom saboru često otvara pitanja o poduzetnicima, njihovim pravima i obvezama, a sada priprema zakonski prijedlog kojim bi se definirao pojam poduzetnika početnika i startup tvrtke, budući ta dva pojma za sada još nisu zakonom definirana.

>>> Erasmus za poduzetnike početnike važan za gospodarsko povezivanje Europe

„Kroz mjesec, dva dana će, nadam se, ovaj zakon biti spreman za saborsku proceduru, na njemu radimo punom parom. Smatram da je zaista vrijeme da u hrvatsko zakonodavstvo uvedemo toliko spominjani pojam poduzetnika početnika i startup tvrtke, kako bi, konačno, ta dva pojma koja nemaju isto značenje, dobila zakonsko mjesto i definicije koje zaslužuju.

Naime, hrvatsko zakonodavstvo, vjerovali ili ne, ne poznaje pojam poduzetnika početnika, kao ni startup tvrtke. Stoga, onog trenutka kada osnujete tvrtku kao početnik i želite koristiti subvencije i/ili druge poticaje na temelju činjenice da ste poduzetnik početnik, ovisite o volji i raspoloženju tijela ili osobe koja je pisala natječaj za poduzetnike početnike“, ističe zastupnica Lesandrić.

Poduzetnik početnik svakome znači nešto drugo Objašnjava kako poduzetnik početnik može naići na različite propise, ovisi kome se obraća.

„Ukoliko poduzetnik želi koristiti HBOR-ov kredit za početnike u njemu nailazi na rečenicu: ‘Početnicima se smatraju i zadruge i mali i srednji poduzetnici koji posluju kraće od dvije godine.‘ No, ukoliko želi HAMAG BICRO usluge, mjera EU, početnik će naići slijedeće: ‘HAMAG-BICRO u okviru svog Jamstvenog programa izdaje jamstva za pokriće dijela glavnice kredita subjektima malog gospodarstva koji posluju do 5 godina.‘ Ako pak želi dobiti nepovratna sredstva, e tu tek mašti nema kraja, pa tako poduzetnik početnik može u tom statusu biti i do dvije godine poslovanja, do tri, a negdje čak i do pet godina. Faza početnika ne ovisi ni o čemu drugom, nego o raspoloženju osobe koja vas je temeljem „ničega“ svrstala u skupinu kojoj možda pripadate, a možda i ne“, pojašnjava Ninčević-Lesandrić.

>>> Poticanje ulaganja: Sedma promjena zakonodavnog okvira u deset godina

Ističe kako osobno kontaktira s brojnim poduzetnicima koji su na natječaju različitih jedinica lokalne samouprave shvatili da oni sami definiraju što je za njih poduzetni početnik, a pritom nijednog poduzetnika nisu konzultirali ni odredili koliki vremenski rok treba za status poduzetnika početnika.

Trpanje u isti koš

„Nakon detektiranja problema poduzetnika početnika, na red dolazi problem sa startupom koji je u političkom dijalogu isto što i poduzetnik početnik. A to zaista nije isto! Poduzetnik početnik ne mora biti isto što i startup, jer poduzetnik koji ima i preko 20 godina poduzetničkog staža itekako može imati startup. Nisu sve novootvorene tvrtke startupovi. Za startup bih preuzela i tuđu, ali najbližu definiciju, a to je "tvrtka dizajnirana za brz rast”. Nije to samo tvrtka koja brzo raste, nego tvrtka koja se izričito obvezuje na brz rast. Takva obveza čini veliku razliku jer naglašava poseban način razmišljanja i namjeru“, kaže zastupnica.

Pojašnjava kako od startupova razlikuje malo i srednje poduzetništvo (MPS) i to, po namjeri, funkciji i financiranju, te obično djeluje na tržištima za prodaju poznatih proizvoda poznatim kupcima.

>>> Ninčević-Lesandrić o bespovratnom sredstvima: 84 dana nitko nije pogledao tko traži i zaslužuje novac

„Značajna je razlika između startupova i malog i srednjeg poduzetništva, u samom pristupu tržištu, jer startupovi imaju cilj postati velika i proširena tvrtka, koja će imati utjecaja na postojeće tržište ili se fokusiraju na stvaranje novih tržišta. S druge strane, poduzetnik, mali ili srednji, je usredotočen na vlastitu tvrtku za dobivanje sigurne i stabilne pozicije na postojećem tržištu. Stoga se razlikuju i u ostvarivanju dobiti. Imaju različite ciljeve za profit i potencijal rasta. Malo poduzetništvo kod nas zauzima vise od 90 posto od ukupnog broja poduzetnika i smatram da je krajnje vrijeme da im se onda i u toj mjeri i posvetimo“, tvrdi Ninčević-Lesandrić.

Ističe kako u ukupnom udjelu BDP-a mali poduzetnici sudjeluju s 33 posto, ali, za razliku od udjela velikih i srednjih poduzeća, značaj malih poduzetnika za hrvatsko gospodarstvo je izniman i ključan. Napominje kako upravo imamo priliku svjedočiti svim ozbiljnim izazovima s kojima se susreće hrvatski gospodarski sustav kada dođe do ozbiljnih poremećaja poslovanja u koncernima poput Agrokora. 

18. kolovoz 2022 10:32