Njemačka vlada snizila je u četvrtak prognoze gospodarskog rasta u ovoj i idućoj godini zbog "slabijeg okruženja u međunarodnoj trgovini" koje nepovoljno utječe na izvoz. Nakon što je u 2017. porastao 2,2 posto, bruto domaći proizvod (BDP) trebao bi ove i iduće godine porasti 1,8 posto, priopćili su iz ministarstva gospodarstva.
Time je travanjska procjena ovogodišnjeg rasta snižena za pola postotnog boda, a ona za 2019. godinu za 0,3 postotna boda.
„Glavni je razlog (za snižene prognoze) slabije okruženje u međunarodnoj trgovini”, ističu u ministarstvu, izdvajajući i sporiju proizvodnju i izvoz u ključnom automobilskom sektoru zbog postroženog standarda testiranja ispušnih plinova.
>>>Njemačka preskočila Italiju kao najveći proizvođač sladoleda u Europi
Gospodarstvo će unatoč tome "u sljedećoj godini ući u 10. godinu rasta – što je najduže razdoblje rasta aktivnosti od 1966. godine”, naglasio je ministar gospodarstva Peter Altmaier.
Berlin ujedno ukazuje na rekordno nisku nezaposlenost i rast plaća koji bi trebali bi održati gospodarski rast, uz veća ulaganja kompanija i veću osobnu potrošnju.
Ministar gospodarstva upozorava ipak da „pojačane protekcionističke tendencije i međunarodni trgovinski sukobi stvaraju neizvjesnost u pogledu budućnosti”.
>>>Njemačka: I ove godine najveći suficit na svijetu
„Trebali bismo smanjivati carine i prepreke trgovini, a ne ih podizati”, poručio je Altmaier, aludirajući na američkog predsjednika Donalda Trumpa koji želi smanjiti ogroman američki trgovinski deficit u ime svoje politike „Amerika na prvom mjestu”. politike.
EU je Washingtonom dogovorio klimavo trgovinsko primirje ali je Berlin gotovo prepolovio prognozu rasta izvoza u ovoj godini, na 2,8 posto, a nešto je blaži snizio i prognozu za 2019. godinu.
Njemačko je ministarstvo gospodarstva također odgodilo povećanje javne potrošnje za iduću godinu zbog neočekivanog dugotrajnih pregovora kancelarke Angele Merkel o formiranju nove vlade.
Inflacija bi pak po procjenama ministarstva trebala biti relativno stabilna i iznositi oko dva posto, koliko ciljaju i u Europskoj središnjoj banci (ECB).