Današnjom posjetom ministra pravosuđa Davora Bošnjakovića, ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac, glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i norveške veleposlanice u Hrvatskoj Astrid Versto u pratnji državnih tajnika, te brojnih pravosudnih djelatnika i političara lokalne razine u Karlovcu je otvorena renovirana i rekonstruirana zgrada Suda u Karlovcu, čime je označen i završetak 5,3 milijuna eura vrijedne prve komponente projekta "Poboljšanje kvalitete i efikasnosti pravosudnog sustava kroz razvoj infrastrukture i bolje upravljanje". U ukupnoj investiciji 58,81 posto, odnosno 3,2 milijuna eura udio je darovnice Kraljevine Norveške iz fonda Norvegian Grant, koji je dio zajedničkog fonda EEA Grant koji uz Norvešku sufinanciraju Island i Liechtenstein.
>>> Hrvatskoj stiže drugi ‘norveški grant’ – 103,4 milijuna eura za bolje i zdravije društvo
Uz mnoštvo građevinskih zahvata u cilju povećanja energetske učinkovitosti, unaprijeđenja sigurnosti arhivskih prostora, novih protupožarnih sustava, te omogućavanja pristupa osobama s invaliditetom, ukupna neto kvadratura radnog prostora zgrade Suda sad iznosi 3.766 kvadratnih metara. Po ocjeni Dinka Cvitana, zgrada Suda u Karlovcu koja objedinjava Županijski, Općinski i Prekršajni sud, Stalnu službu Trgovačkog suda u Zagrebu, te Županijsko državno odvjetništvo i Općinsko državno odvjetništvo i čime je uz varaždinski Sud jedna od samo dvije takve zgrade u Hrvatskoj, trebala bi svojim poboljšanim uvjetima i radom svih sudskih tijela pod istim krovom i s unaprijeđenim informatičkim sustavom doprinijeti skraćivanju brojnih sudskih procesa i efikasnosti sudstva. Osim građevinskog dijela, svrha norveške darovnice je i implementacija znanja za stručno usavršavanje kadrova radi povećanja efikasnosti pravosuđa.
Iako Norveška nije formalno članica EU-a, ona je ipak dio europskog ekonomskog prostora, kazala je veleposlanica Versto, a ovakvim darovnicama u suradnji s Europskom komisijom i na bazi bilateralnih sporazuma 15 zemalja EU-a, među kojima je i Hrvatska, nastoji smanjiti društvene i ekonomske nejednakosti, a do kraja 2021. godine za takve će projekte "Norvegian Grant" u te zemlje uložiti ukupno 2 milijarde eura. Darovnice su namijenjene ključnim sektorima za razvoj u zemljama-korisnicama gdje postoji potencijal i interes za suradnju s Norveškom. Za Hrvatsku je u predstojećem razdoblju osigurano daljnjih 103,4 milijuna eura, kazala je veleposlanica Versto, dodavši da su upravo u tijeku pregovori s hrvatskom stranom o konkretnoj upotrebi tih darovnica.
>>> VIDEO: Norveška gradi prvi električni samoplovni teretni brod
Karlovački projekt jedan je od triju ranije definiranih projekata iz financijske perspektive "2009-2014", kazala je ministrica Žalac, te dodala da je Ministarstvo pravosuđa korisnik i bilateralnog fonda financiranog sredstvima norveške darovnice utrošenih u razmjenu znanja i iskustava u području zatvorskog sustava. Kao predstavnica nacionalne kontakt točke u pregovorima s Norveškom, ministrica Žalac potvrdila je da su u tijeku pregovori za programe definirane u "Plavoj knjizi" koju su norveški, islandski i lihtenštajnski donatori potvrdili u svojim prioritetima značajnim za obje strane, a hrvatska strana, dodala je Žalac, trudit će se uvrstiti u te prioritete što više onoga što ne može isfinancirati sredstvima iz operativnih programa EU-fondova, a to se odnosi na programe za gospodarstvo, inovacije, te prijenos znanja i iskustava koje Norveška ima u ribarstvu, obrazovanju i infrastrukturi.