Država mora imati aktivnu ulogu u oblikovanju ekonomske politike i ne može sve prepustiti tržištu, jedna je od ključnih poruka s predstavljanja nove knjige Željka Rohatinskog u Novinarskom domu u Zagrebu.
Kako je rekla Marijana Ivanov, jedna od recenzentica ‘Krize u Hrvatskoj‘, knjiga pokazuje da država mora upravljati promjenama, ali i shvatiti nove globalne realnosti u kojima globalizaciju polako zamjenjuje protekcionizam i snažnija intervencija države. Hrvatska ima znanja, ali nema volje, hrabrosti i konsenzusa poduzeti potrebne promjene kako bi prešla s ekonomije potražnje na ekonomiju ponude, pojasnila je neke teze u knjizi profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, nakon uvodnih riječi izdavača Zdenka Ljevaka i savjetnika premijera Zvonimira Savića.
O knjizi su govorila i druga dva recenzenta, profesor Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta i Ante Žigman, direktor HANFA-e, koji su dali svoje viđenje knjige. Jakovčević je ukazao na kritike koje bivši guverner upućuje na račun svog nasljednika u knjizi i zaključio kako bi Rohatinski bio izvrstan savjetnik sadašnjem guverneru, ako bi ga ovaj htio slušati, s obzirom da je aktivnija monetarna politika jedan od elemenata koje Rohatinski zagovara u svojoj knjizi. Sa svoje strane, Žigman je podsjetio na ulogu Rohatinskog u spašavanju hrvatskog bankarskog sektora od krize, primijetivši da se autor za nju pripremao još od početka stoljeća, što je rezultiralo s dovoljno financijskih rezervi za funkcioniranje domaćih banaka za razliku od mnogih drugih država koje su morale novcem poreznih obveznika spašavati posrnule banke.
Osvrnuvši se na knjigu, Žigman je naveo regulaciju taksi tržišta u Hrvatskoj kao primjer dobrog ponašanja države jer je postavila samo okvir i prepustila tržištu daljnju regulaciju te zaključio kako ostaje pitanje koliko država treba intervenirati u tržište, što je jedna od temeljnih tema ‘Hrvatske u krizi‘.
Posljednji je u o knjizi govorio sam autor ustvrdivši kako je Hrvatska po pokazateljima izašla iz krize, ali da je trenutačni rast nedovoljan za servisiranje kamata i sustizanje standarda Europske unije.
Prema Rohatinskom, jedino je turizam u potpunosti ostavio krizu iza sebe, dok su industrija, maloprodaja i građevinski sektor još uvijek na nižim razinama od 2008. Ako nemate bolje, i to je dobro, rekao je i dodao da se na turizmu ne može graditi propulzivna ekonomija. Tvrtke imaju nizak investicijski potencijal, a država je zamijenila javne investicije sredstvima iz europskih fondova, no te investicije, istaknuo je, nisu dovoljne za pokretanje stvarnog investicijskog zamaha. Govoreći o monetarnoj politici i ponašanju HNB-a dok je on bio guverner, iznio je i podatak kako je iz Hrvatske bankama maticama otišlo 6,2 milijarde eura u periodu od 2008. do 2018. te poručio da Hrvatska isto mora biti realna i aktivno štititi svoje interese, kao što to čine sve više druge europske države u kojima jačaju protekcionizam i uloga države u ekonomiji.