Sudeći prema osnovnim pokazateljima tržišta rada, Hrvatska bi trebala biti zemlja koja djelotvorno i brzo privlači strana ulaganja. U odnosu na većinu članica Europske unije udjel zaposlenika angažiranih na privremenim poslovima (8,4 posto) u Hrvatskoj je najveći u odnosu na ostale članice, ali ukupni prosječni trošak satnice zaposlenika od 10,6 eura među najnižima je u Europi. Investicije, međutim, zaobilaze Hrvatsku dijelom i zbog iskrivljenih odnosa na tržištu rada za koje nisu krivi samo demografija i iseljavanje nego i dugogodišnje političko zapostavljanje tih problema i klijentelistički odnosi u društvu.
Dok su politici puna usta obećanja o favoriziranju STEM-a i visoke tehnologije, u Hrvatskoj su najtraženija slabije plaćena uslužna zanimanja u turizmu, što dodatno potiče iseljavanje ‘ostatka Hrvatske‘
Problemi s ponudom počinju od 2008., kad je zaposlenost u Hrvatskoj počela opadati zbog ekonomske krize, a migracijski saldo useljenih i iseljenih još je jedva pokrivao negativni prirodni prirast. Demografski problemi nakon te godine samo jačaju – razlika između useljenih i iseljenih iz Hrvatske postaje negativna kao i prirodni prirast, što je pomoglo održati privid da se nezaposlenost uspijeva kontrolirati. Nekoliko godina poslije, na kraju 2016., samo zbog iseljavanja i negativnoga prirodnog prirasta Hrvatska je izgubila 158.690 stanovnika, a tržište rada još dodatnih 412 tisuća ljudi koji su u tom razdoblju prvi put ostvarili pravo na mirovinu, većinom na osnovi starosti ili prijevremeno. Dakle, u osam godina više od pola milijuna ljudi nestalo je s tržišta rada.
Koja su to zanimanja budućnosti u Hrvatskoj, kao i brojne druge zanimljivosti čekaju vas u novom broju tiskanog ili digitalnog Lidera. Svoj primjerak Lidera potražite na svim kioscima Tiska i iNovina.