Iako je izvršna vlast u procesu pristupa Europskoj uniji imala priliku naučiti da se na vrijeme treba pripremiti ne bi li se na pravi način i dovoljno iskoristila sredstva iz europskih fondova, prema prvim pokazateljima iz procesa izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine čini se da Hrvatska opet kampanjski pristupa toj problematici. Istina, ovaj će put krovna strategija barem biti donesena na vrijeme, međutim, izostanak šireg uključivanja političkih stranaka otvara pitanje može li ta strategija, koja će biti donesena do kraja 2019. godine, izdržati i funkcionirati svih deset godina.
U izradu tog dokumenta od početka su uključeni građani, ali politika je zastupljena samo s članovima Vlade. Upitno je kako će se Strategija, donese li se bez konsenzusa, provoditi ako se u međuvremenu promijeni vlast.
– Proces izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine odvija se u nekoliko etapa, od vizioniranja Hrvatske kakvu želimo do 2030. godine, analize stanja i razvojnih scenarija do razrade strateških ciljeva i instrumenata provedbe. Sada se nalazimo još u prvoj etapi vizioniranja, stoga putem mrežne stranice www.hrvatska2030.hr građani mogu dati svoje prijedloge za viziju Hrvatske 2030. te ispunjavanjem upitnika za građane uputiti svoja stajališta i razmišljanja o razvojnim pitanjima važnim za početno oblikovanje Strategije. Do sada su građani Hrvatske ispunili i poslali više od 600 upitnika te dostavili više od 100 ideja za viziju Hrvatske 2030. putem web-stranice i taj broj svakim danom raste – poručili su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU), koje je otpočelo proces izrade Strategije i koje će ga do završetka podupirati.
Tko je sve sudjelovao u pisanju Strategije i zašto je Milanovićeva ‘Vizija 2030.‘ ostala samo na sloganu, pročitajte u novom broju tiskanog ili digitalnog Lidera.