Dok su hrvatski premijer i predsjednica na summitu inicijative 16 + 1 tek održavali sastanke nakon kojih je izražena obostrana želja za kineskim investicijama u modernizaciji željeznice, Srbija je potpisala s kineskim partnerima komercijalni sporazum o izgradnji treće dionice brze pruge Beograd – Budimpešta na teritoriji Srbije. Ukupno 75 kilometara pruge od Beograda do Novog Sada već grade kineske i ruske kompanije, a sada je potpisan sporazum o izgradnji preostalih 108 kilometara pruge od Novog Sada do Subotice vrijedan 940 milijuna eura, čija bi izgradnja mogla započeti tijekom naredne godine.
>>>Tvrtka China Railway Group Limited zainteresirana za modernizaciju pruge Rijeka-Zagreb-Budimpešta
Proizlazi kako je novi prometni koridor preko Balkana daleko odmakao i Hrvatska tu sve očitije gubi bitku s konkurencijom. Prošlo je cijelo desetljeće od početka rada na pripremi izgradnje nizinske pruge i iako se već grade pojedine dionice na potezu od Karlovca do granice Hrvatske i Mađarske, još uvijek nije definirana čak niti trasa kojom bi nova nizinska pruga trebala proći na dionicama između Karlovca i Rijeke. Bez jasno definiranog i kvalitetnog pripremljenog projekta na svim dionicama između Rijeke i Budimpešte, koje prolaze kroz Hrvatsku, nerealno je očekivati snažnije uključenje kineskog kapitala.
>>>Electric Končar potpisao ugovor s China XD, najavio 60 novih radnih mjesta
Pitanje je i kada će se i na koji način taj problem riješiti, jer Hrvatska već godinama vodi zahtjevne pregovore s predstavnicima Europske komisije oko prihvatljive cijene za projekt nizinske pruge. Izgubljeno vrijeme ima i svoju cijenu, a ta se prije svega ogleda u gubitku tržišne utakmice s konkurencijom. Unatoč pozitivnom trendu rasta prometa na jedinom kontejnerskom terminalu riječke luke na Brajdici, konkurencija u Kopru i Trstu raste još jačim tempom, a isto valja konstatirati i za prometni pravac koji vodi od Pireja do srednje Europe. Hrvatska dramatično kasni i objektivno je pitanje postoji li realan scenarij koji bi mogao nadoknaditi izgubljeno vrijeme.
Za pojedina područja suradnje nikada nije kasno, primjerice u turizmu, zdravstvu ili školstvu, čak niti za pojedine infrastrukturne projekte, ali bi za riječki prometni pravac i najveću hrvatsku luku i projekt Zagrebačke obale moglo biti prekasno, piše Novi list.