Nemoj pisati o tome jer će netko u državnoj upravi vidjeti tekst i onda će ga ukinuti. To je jedina dobra stvar u ovoj zemlji – komentar je jednog ‘freelancera‘ na pitanje Liderova novinara koji je tražio sugovornike koji bi objasnili zašto su otvorili paušalni obrt, a ne neki drugi pravni oblik. Drugi je komentar bio, možda čak najvažniji, da su mjesečne financijske obveze niže, nema potrebe za knjigovođom, nema mjesečnih obrazaca koji se šalju Poreznoj upravi i tako dalje.
Samo u prošloj godini registrirano je 7200 novih paušalnih obrta, pa ih je sada više od 30 tisuća. Taj je oblik obrta popularan među slobodnim zanimanjima zbog malih financijskih obveza i vrlo jednostavnoga knjigovodstva.
– Imao sam tri godine knjigovođu jer tada nije bilo paušala, bio sam obrtnik izvan sustava PDV-a. Odbijalo mi se sve: pretplata, gorivo, računi za materijal i slično, i nije mi ta mogućnost bila loša. Ali kad sam prešao u paušalce, manji su doprinosi i ne moram imati knjigovođu iako je za one koji ne znaju kako raditi s papirima ipak dobro da ga imaju – rekao nam jedan paušalni obrtnik. Upozorava da paušalci koji imaju obrte koji proizvode, koji su trgovci i slično, i dalje moraju voditi sve papire kao da su obrt u sustavu PDV-a, j.d.o.o. ili d.o.o.
– Ako su paušalci, ne znači da ne moraju voditi stanje zaliha, imati skladište repromaterijala, gotovih proizvoda ili radne naloge, otpremnice i slično. Paušal je samo vrsta oporezivanja – objasnio nam je sugovornik.
Samo za one izvan PDV-a
Međutim, takav oblik registracije poslovanja sve je popularniji u slobodnim zanimanjima. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore, trenutačno je registrirano nešto više od 30 tisuća paušalnih obrta, odnosno gotovo svaki treći obrt registriran je kao paušalan. Samo tijekom prošle godine u Hrvatskoj je registrirano nešto više od 7200 paušalnih obrta.
Spomenimo da najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je na kraju rujna 2018. bilo nešto manje od 83.000 obrtnika i slobodnih zanimanja, što je za 1600 više nego u isto vrijeme godinu ranije. Isto tako od početka 2018. do kraja studenoga broj aktivnih trgovačkih društava (npr. d.o.o.) porastao je za 7200, što dovoljno govori o tome koliko je paušal popularan.
[caption id="attachment_373509" align="aligncenter" width="750"]
Mjesečni troškovi paušalnog obrta[/caption]
Dakle, što je ‘paušalac‘, odnosno obrtnik koji svoje poreze plaća paušalno? Da biste bili paušalni obrtnik, morate u startu ispuniti dva ključna preduvjeta – ne biti u sustavu PDV-a i da godinu prije osnivanja tog obrta niste imali primitak viši od 300 tisuća kuna. Način osnivanja paušalnog obrta isti je kao i kod običnog obrta, samo što je prilikom tog procesa potrebno Poreznoj upravi dostaviti prijavu u registar poreznih obveznika (RPO obrazac.).
No ono što je primamljivo za otvaranje ove vrste obrta jesu obveze, odnosno papirologija (koliko god ova rečenica čudno zvučala). Primjerice, ‘paušalac‘ mora voditi knjigu prometa (Obrazac KPR), iz koje je vidljivo koje je račune izdao i kako su i kada naplaćeni. To je jedna tablica u Excellu u koju se upisuju svi izdani i naplaćeni računi.
Iz te knjige izrađuje se obrazac PO-SD, koji se jednom na godinu (do 15. siječnja) predaje nadležnoj Poreznoj upravi. A to je, pak, vrlo jednostavna tablica koja pokazuje koliko ste po tromjesečju naplatili i platili poreza i prireza. I to je to.
– Primjećujemo osjetan rast interesa za paušalni obrt te da nam na savjetovanje dolazi čak 20 potencijalnih paušalnih obrtnika u odnosu na jednu osobu koja je zainteresirana otvoriti trgovačko društvo – napomenuli su savjetnici Zagrebačkog inovacijskog centra, koji putem Plavog ureda savjetuju poduzetnike.
Kada ne bi bili ‘paušalci‘, prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak, trebali bi još voditi evidenciju dugotrajne imovine, evidenciju primitaka i izdataka, knjigu izlaznih i ulaznih računa i tako dalje. Napominjemo da se i dalje moraju poštovati pravila igre ostalih zakona. Primjerice, ako netko zapošljava djelatnika, mora imati sve evidencije propisane Zakonom o radu. Ugostiteljski obrti i dalje moraju poštovati odredbe Zakona o ugostiteljstvu i voditi potrebne evidencije propisane tim zakonom.
Manje dokumentacije
Važno je istaknuti da paušalni obrt nije vrsta obrta, već samo vrsta mogućeg oporezivanja. Naime, jedini organizacijski oblik poslovanja u Hrvatskoj koji može mijenjati svoj porezni status upravo je obrt.
– Jednom kad registrirate obrt, tada možete izabrati i način oporezivanja (paušalno oporezivanje, plaćanje poreza na dohodak ili plaćanje poreza na dobit). Ako krenete s jednim načinom, a tijekom godine zbog razvoja vaše poslovne situacije uočite da bi vam drugi način bio povoljniji, možete vrlo jednostavno promijeniti način oporezivanja – predajom zahtjeva nadležnoj poreznoj upravi do 15. siječnja. Zaključno, za sve djelatnosti koje je moguće registrirati kao obrt moguće je izabrati paušalni način oporezivanja – objasnila je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a.
Mnogo je razloga zbog kojih je paušalni obrt primamljiv osobama koje žele pokrenuti posao. Na primjer, doprinosi za obrtnika ‘paušalca‘ na mjesečnoj razini trenutačno su oko 750 kuna manji u odnosu na doprinose koje uplaćuju obrtnici ‘dohodaši‘ i ‘dobitaši‘.
– Manje je i poslovne dokumentacije koju je potrebno voditi. Nadalje, obrtnik ne treba podnositi obrazac JOPPD za sebe osobno, a ovisno i o razredu u kojem se nalazi, unaprijed je poznato koliko će iznositi izdatak za ukupni godišnji porez, što je vrlo važno za poslovanje – istaknula je Mostarčić.
A koja je razlika između ‘običnog‘ obrta i paušalnog? Osnovna razlika je u obračunu poreza. Kod ‘običnog‘ obrta na kraju godine zbrojite sve naplaćene primitke, oduzmete sve plaćene i porezno priznate izdatke te na osnovicu koju dobijete obračunavate porez.
– Kod paušalnog obrta važno je jedino koliko ste primitaka naplatili i sukladno razredu unutar kojeg se nalaze ti primici, plaćate godišnji porez, koji je vrlo povoljan. Baš zato je paušalni obrt pogodan u primjerice uslužnim djelatnostima gdje su manji troškovi. Primjećuje se i porast paušalnih obrta za poslovna savjetovanja, edukacije, računalno programiranje i slične djelatnosti – poručila je Mostarčić.
Registracija putem aplikacije
Paušalni obrt registrira se kao i svaki drugi obrt – Mostarčić preporučuje da se registrira putem aplikacije e-Obrt, gdje se uz ‘dva klika‘ može relativno brzo riješiti registraciju, ali i eventualnu kasniju nadopunu ili promjenu podataka. Druga opcija je obratiti se nadležnom uredu za gospodarstvo i prijaviti djelatnosti kojima se želite baviti, naziv obrta i adresu. Obje opcije su jednostavne i brze.
– Ako obrt registrirate putem aplikacije e-Obrt, za par dana zaprimit ćete obrtnicu putem elektroničke pošte. S njom otvarate transakcijski račun u banci koju sami izaberete, prijavljujete se na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (ako niste u radnom odnosu) i u roku osam dana prijavite se u nadležnu ispostavu Porezne uprave. Tek ćete tamo, prilikom popunjavanja obrasca RPO, odlučiti želite li biti paušalni obrtnik, za potrebe oporezivanja – napomenula je Mostarčić.
Dakle, svim ‘freelancerima‘, svima koji ulaze u samostalni biznis preporuka je – paušalni obrt. Naravno, uvijek je dobro prije svake takve odluke sjesti sa stručnjakom i vidjeti koja je opcija najpovoljnija. I nadamo se da država neće, pročitavši ovaj tekst, ukinuti ili zakomplicirati ovaj način poslovanja.