Koliki vam je kvocijent umjetne inteligencije? Provocira se tim pitanjem u novom broju Tehnopolisa, Liderova magazina za novo doba, dok se analizira kako se u poduzećima upotrebljava umjetna inteligencija (AI), tehnologija koja nadmašuje ljudske sposobnosti uočavanja, razumijevanja, povezivanja, učenja, pa i reagiranja. Zbog nje se mnogim tvrtkama posljednjih godina popravio kvocijent umjetne inteligencije, ali dojam je da u korporativnom sektoru raste jaz između genijalaca (naprednih kompanija), ali i imbecila (tvrtki koje ne mare za AI).
>>>AI2Future: Umjetna inteligencija – Katalizator promjena i izvor brojnih etičkih pitanja
Liderovo izdanje o tehnologiji, znanosti i inovacijama piše i kako je internet raširio kapke. Malo je, analizira se, korisnih i pametnih predmeta koji danas nemaju oči ili barem ne teže progledati pa prate sve uokolo sebe s pomoću kamera, senzora… Sprema se i zamka za robote jer tehnološki najrazvijenije države svijeta pripremaju izradu zakona prema kojem bi roboti postali ‘elektroničke osobe‘ i dospjeli u registar. Morat će, prema svemu sudeći, odgovorati za svoje postupke pa bi se za koju godinu mogle pisati optužnice za griješne bespilotne letjelice, samoupravljajuća vozila…
Jest će se i ispisana hrana, piti virtualni kokteli, nositi titanske ruke i egzoodijela kao stvorena za Iron Mana... Sve te novotarije i još mnoštvo drugih koje duboko zadiru u uvriježene poslovne i životne modele, već postoje i u fazi su testiranja ili komercijalizacije pa Tehnopolis pripovijeda i o tome kako za let nisu potrebna ni krila ni propeleri. Objašnjava se i kako integracijom različitih znanja nastaju vrhunska rješenja. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu razvijaju, naime, inovativne proizvode slijedeći osnovne ideje mehatronike.
>>>Davor Runje: Umjetna inteligencija će povećati sposobnosti većine zanimanja
David Matthew Smith, novi ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, među ostalim otkriva kako na Ruđeru mogu sekvencirati genom, ali tu uslugu ne mogu ponuditi tržištu. Piše se u Tehnopolisu i o tome kako se DNK našao na popravku odnosno o metodama uređivanja DNK koje obećavaju čudesna izliječenja ljudske vrste. Razvijeno je tzv. bazno uređivanje, još preciznija metoda uređivanja DNK od onog koje se postiže famoznim molekularnim skalpelom CRISPR-Cas9. A kako bi se pobijedilo starenje, farmaceutske i biotehnološke tvrtke naveliko testiraju senolitike, lijekove koji likvidiraju stanice koje više nisu sposobne za diobu, a zovu ih i senescentnima i zombi-stanicama.
Tehnopolis predstavlja i neke od najluđih stvari s daškom sci-fija koje trgovci nutkaju u doba blagdanskih darivanja, a i slovensko-hrvatsku pametnu mrežu koja bi regiju mogla pretvoriti u svjetionik Europe. Priča i o slovenskoj simbiozi znanosti i industrije na primjeru patenta koji popravlja izvozne rezultate susjeda, a bavi se i baterijskom pohranom pa se objašnjava kako će sve jeftinije skladištenje energije idućih godina preobraziti energetski krajolik.
>>>Nova vještina za studente Fakulteta elektrotehnike i računarstva Zagreb
A kako se snaći u histeriji i proturječnim informacijama koje se lansiraju o klimatskim promjenama? Najefikasniji način na koje se čovjek može boriti protiv emisije ugljikova dioksida, Tehnopolis prenosi preporuke znanstvenika, jest da smanji svoju reprodukciju.
Prosinačko izdanje nudi i intrigantne teorije o navodnoj pojavi zvijezde repatice koja i danas, otprilike 2017. godina poslije, nadahnjuje mnoge da početkom zime kite svoje domove: bavi se misterijem betlehemske zvijezde.
Nimalo misteriozne nisu upute kako napraviti vlastito pametno zrcalo koje također donosi Tehnopolis (na tržištu je uz Lider od 1. prosinca), a jasan je i vodič do zarade na malom kućnom videu. Video, dojam je, napokon postaje naplativa internetska roba pa bi tvorcima filmića, koji bi svoje uratke htjeli podijeliti urbi et orbi, mogle dobro doći upute kako s pomoću njih skupiti pokoji dolar.