Simultano se na hrvatskoj poslovnoj sceni odvijaju dva dijametralno suprotna procesa - Uljanik Brodogradilište otplovilo je u stečaj što je po mnogima označilo krah brodograđevne industrije, dok je automobilska industrija utjelovljena u liku Mate Rimca urezala novi povijesni uspjeh investicijom Hyundai Grupe vrijednom 600 milijuna kuna.
- Stečaj Uljanika predstavlja kraj jednog tipa organizacije industrijske proizvodnje, koji nazivamo fordističkim modelom. Uljanik je propustio prilike transformacije u postfordističko poduzeće koje bi svoj razvoj temeljilo na novim tehnologijama u brodogradnji, obrazovanoj radnoj snazi i položajnoj renti. Za razliku od Uljanika, Rimac Automobili i cijela autoindustrija se danas temelji na inovacijama i inovativnim poduzećima, odnosno na znanju i intelektualnom kapitalu - pojašnjava aktualnu situaciju i njezine uzroke ekonomski stručnjak Damir Novotny.
Što se Uljanika tiče, možemo se samo nadati da će stečaj stvoriti pretpostavke za razvoj na novim tehnologijama utemeljene proizvodnje opreme za brodograđevnu industriju i komponenti za brodove. Upravo na onome na čemu se temelji pozicioniranje Rimac Automobila u automobilskoj industriji, komentira Novotny.
On ulaganje Hyundaija i Kije u Rimac Automobile vidi kao potvrdu inovativnosti te hrvatske kompanije koja je, kako kaže, izabrala strategiju inovativnosti kao temelj svojeg poslovnog modela te strategiju ”born global”, dakle od samog osnivanja poslovanje usredotočila na globalno tržište. Ove dvije velike korporacije očekuju kako će Rimac u narednim godinama razviti odgovarajuća rješenja koja će biti moguće ugraditi u serijsku proizvodnju e-automobila.
Međutim, zanimalo nas je možemo li se zahvaljujući jednoj kompaniji plasirati kao lider na području industrije e-mobilnosti te ima li Rimac dovoljno kapaciteta za to.
- Rimac je rezultat inovativnosti jednog poduzetnika, ali ne i rezultat okruženja. Hrvatska zasigurno nije razvila povoljno okruženje za inovativne startup projekte, kao što su to primjerice stvorile baltičke zemlje. Rimac će vjerojatno u tom smislu ostati usamljen primjer. Vjerojatno se neće stvoriti klaster inovativnih poduzetnika koji bi od Hrvatske stvorili predvodnika tehnologija razvoja e-mobilnosti - tumači Novotny.
Dodaje kako bi za takav scenarij bilo potrebno da Vlada provede brojne mjere u regulatornom okviru, dostupnosti financiranja tehnoloških startup poduzeća, visokom obrazovanju (koje bi se moralo prilagoditi) te poreznim propisima.
Stanje je takvo kakvo je, ali leži li budućnost hrvatskog gospodarstva u razvoju automobilske industrije?
- Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europskoj uniji koja nema razvijen klaster automobilske industrije, koja uobičajeno predstavlja snažan pokretač razvoja lokalne ekonomije. Primjeri su: Slovenija, Slovačka, Češka, Rumunjska, Mađarska… Vlada bi svakako razvoj klastera auto-industrije morala postaviti kao svoj prioritet u razdoblju 2021.-2027. te usmjeriti značajniji dio EU fondova u financiranje ulaganja u ovom sektoru - zaključuje naš ekonomski analitičar.