Njemačka poslovna klima najslabija je u zadnjih više od šest godina, a sve se glasnije spominje i recesija. Budući da je hrvatsko gospodarstvo na mnogo razina povezano s njemačkim, provjerili smo kako bi se negativna poslovna klima u Njemačkoj mogla odraziti na hrvatske tvrtke.
Ekonomski analitičar Damir Novotny pojašnjava nam kako se iz ovih najnovijih rezultata istraživanja njemačke poslovne klime i drugih ekonomskih pokazatelja iščitava da recesija nije na vidiku, ali stagnacija je.
Budući da je opća konjunktura na globalnom tržištu loša, dolazi do usporavanja, tumači Novotny, a ne do velikog pada.
- Unatoč tome što imaju veliko unutarnje tržište, njemačko je gospodarstvo jako ovisno o izvozu, za razliku od američkog. Njihova je velika orijentacija na izvoznim aktivnostima poduzeća, a slično smo već vidjeli u Japanu. Japanska ekonomija je podjednako tako bila orijentirana na međunarodno tržište i, baš kao i u Njemačkoj, domaća potrošnja nije bila dovoljno jaka. Japan je, kao što znamo, 20-ak godina bio u stagnaciji. Slično se sada događa i Njemačkoj - kaže Novotny.
Očekuje se da je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju smanjen, nakon solidnog 0,4-postotnog rasta u prva tri mjeseca na kvartalnoj razini. Još jedan kvartal pada aktivnosti značio bi tehničku recesiju, podsjeća Reuters.
Dodaje kako bi se, čak i da dođe do naglog pada kao 2008. godine, kada je gospodarstvo palo za 6 posto, zahvaljujući povoljnoj fiskalnoj situaciji, njemačko gospodarstvo brzo podiglo na noge. Podsjetimo, već 2009. uspjelo je porasti za tri posto, a iduće godine za novih tri posto i oporavilo se od posrnuća. Puno bi to ozbiljnije osjetile hrvatske tvrtke koje većinu proizvodnje izvoze Nijemcima.
- Ako bi došlo do naglog pada ekonomskih aktivnosti u Njemačkoj, hrvatska poduzeća bi sigurno osjetila taj pad jer bi se narudžbe prema našim poduzećima vjerojatno zaustavile. To je taj problem što većina naših tvrtki nema svoje proizvode, nego su dio nabavnog lanca njemačke industrije i rade tzv. loan poslove. Od svih bi najizloženija bila drvna industrija jer ona nema svoje proizvode i ovisi o narudžbama njemačkih velikih proizvođača namještaja. Kada nastupi recesija, ti trgovci smanje zalihe i obustave narudžbe - odgovorio je ovaj ekonomski stručnjak na pitanje koje smo mu postavili.
Ipak, naše tvrtke ne moraju se plašiti jer znakova naglog ekonomskog pada nema.
- Ja ne vidim sada znakove naglog pada. Zasad ne stoje stvari tako loše. Prognoza za ovu godinu je jedan posto rasta, investicije su im jake - obrazlaže Novotny.
Međutim, stav njemačkih vodećih ekonomskih instituta je da to što radi vlada nije dovoljno. Oni smatraju da vlada nije dovoljno investirala. Osobito im smeta što nije investirala u nove tehnologije. Ponovno, usporedbe se rade u odnosu na SAD gdje vladine politike potiču snažan razvoj tehnologije i digitalizacije. Također, vrlo ozbiljne diskusije vode se na temu tržišta kapitala, s obzirom na to da se većina poduzeća financira bankovnim kreditima, a ne na tržištu kapitala, što ograničava razvoj. Među najrazvijenijim tehnološkim tvrtkama svijeta, njemačka predstavnica, tvrtka SAP tek je na 30. mjestu, dok su uz kineskog Alibabu vodeće američke tvrtke. Uzrok nezadovoljstva je i u tome što globalne tvrtke poput Alibabe i Amazona prodiru na njemačko tržište, a država nema odgovora. Ukratko, vlasti se predbacuje da nije dovoljno poticala razvoj tržišta kapitala i da nije dovoljno ulagala u tehnološke kompanije, prenosi nam kritike njemačkih ekonomista Novotny.
Dodaje kako je njemačko ministarstvo gospodarstva nedavno objavilo poseban plan koji je dodatno potaknuo diskusiju o potrebi jačeg ulaganja u digitalnu infrastrukturu za prijenos podataka, širenje mreže širokopojasnog interneta, umjetnu inteligenciju, robotiku. Tako da ćemo vidjeti kako će se to razvijati u narednih godinu dana i hoće li investirati njemačka vlada, čiji su viškovi centralne kao i pokrajinske vlade trenutno ogromni.