Zaključci panel rasprave u sklopu današnje konferencije "Transformacija Zagrebačke županije u pametnu županiju", koje je iznio zagrebački župan Stjepan Kožić, su provođenje mjera iz Strategije razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije na području Zagrebačke županije do 2023. godine. Strategija podrazumijeva poticanje i pomoć udruživanju IT industrije s područja Zagrebačke županije s ciljem njihovog uključivanja u kreiranje politike razvoja gospodarstva i društva, u Zagrebačkoj županiji i Hrvatskoj, te uvođenje županijske stipendije za studente koji studiraju na studijima vezanima uz STEM područja i poticanje razvoja pametnih gradova, sela, industrije i poljoprivrede.
>>>Započela konferencija kojoj je cilj ‘pametna’ Zagrebačka županija
Panel je moderirao Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera. Uz Stjepana Kožića, sudjelovali su Spomenka Đurić, državna tajnica iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Božo Zeba, v.d. zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Ivan Vlainić, predsjednik Zajednice tehničke kulture RH, profesori Mladen Vedriš, Nedeljko Štefanić i Slavko Vidović.
Šajatović je na početku čestitao Zagrebačkoj županiji na uspješnom donošenju strategije.
Cilj ovog našeg okruglog stola je označiti početak praksi digitalne transformacije Zagrebačke županije i svega što u njoj djeluje, od gospodarstva do svih usluga u javnoj upravi i ono što možda uspijemo napraviti, jer teško ljudski mozak može pratiti što se događa u digitalnoj revoluciji, ali da se međusobno ohrabrimo, pogotovo mlade, mi koji imamo nešto utakmica u nogama da motiviramo, bez obzira koliko izgleda teško, da se uključimo jer drugoga nam nema, istaknuo je Šajatović.
Prioritet i primarni fokus
Što se tiče plana digitalnog razvoja, Đurić je rekla da su Ministarstvo regionalnog razvoja i Zagrebačka županija razgovarali više puta o razvoju Zagrebačke županije u pametnu županiju.
>>>G. Marić: Strategija je mobilizirati i aktivirati svu državnu imovinu
- Prioritet su novci. Što se tiče same digitalizacije, u okviru operativnog programa Konkurentnost i kohezija, predviđena je dosta značajna alokacija za razvoj širokopojasne infrastrukture za sljedeće generacije. S obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo u okviru financijske perspektive, mi radimo sve da se iskoristi što više od raspoloživih alokacija. Gledamo da ne odbijamo projekte, da osiguramo sredstva koja će odgovoriti na postojeći interes, rekla je Đurić, dodavši da su bespovratna sredstva iz europskog fonda za regionalni razvoj koja su namijenjena širokopojasnoj infrastrukturi za sada na razini od milijarde i pol kuna od čega je 650 milijuna kuna za razvoj agregacijskih širokopojasnih mreža i 900 milijuna kuna za razvoj širokopojasne strukture na područjima gdje ona ne postoji.
>>>Z. Marić: Jedinicama lokalne samouprave prepuštamo 1,4 milijarde kuna
Zeba je kazao da je njihov primarni fokus usmjeren na usluge za građane.
- Usluge i edukacija za građane su uistinu veća vrijednost nego sama izgradnja mreže. Sustav e-građanin trenutno ima 43 digitalne usluge, istaknuvši da nema alternative i da se jednostavno moramo digitalno transformirati.
Profesor Štefanić naglasio je da je Europska komisija odlučila napraviti Europsku platformu za digitalizaciju i jedan okvir tehnologija, pravaca, smjerova i strategije kako će se razvijati i tvrtke i društvo, dodavši da je za rješenja koja će Europska komisija financirati, predviđeno 300 milijuna eura za platforme u gospodarstvu, industriji, zdravstvu i urbanom razvoju.