Transformacija velikog broja podataka u informacije koje mogu stvarati dodatne prihode jedinicama lokalne samouprave i državi, u Hrvatskoj, nažalost, još uvijek nije uzelo maha. Podaci se kod nas i dalje tretiraju kao velike tajne, postoji ogroman strah od dijeljenja i transparentnosti podataka, a ponekad ih i sami činovnici smatraju tajnovitijim od onoga što propisuje zakon. Šteta što je tome tako jer i Europska unije sugerira državama članicama dijeljenje podataka i njihovo korištenje za dizajniranje modernih pametnih rješenja, pogotovo u segmentu ‘smart citiesa‘, zaključak je panela "Podatkovna abeceda - temelj pametnih rješenja".
Krešo Troha, čelnik tvrtke Datacross Križ, kaže da svoje podatke najviše otvaraju korisnici iz realnog sektora, manje državne i lokalne uprave, a kao glavnu prepreku ističe zakonsku regulativu koja nije pretjerano fleksibilna i prema kojoj su mnogi podaci, koji bi trebali i mogli biti javni, ustvari - polutajni.
>>>Kako pametne uprave koriste pametna rješenja
- To treba mijenjati, jer svi moraju shvatiti da u vremenu ‘big data‘ i Internet of things podaci jesu novac i da mogu osigurati kvalitetan izvor prihoda - kazao je Troha.
Vlado Rendulić iz APIS IT navodi kako je jedan od osnovni hrvatskih problema činjenica da se još uvijek ne zna tko je vlasnik velikih podataka i da tu staje sva interoperabilnost.
Uz to, postoji i veliki strah da će se ti podaci zloupotrijebiti.
- Primjerice, objavi li neki grad bazu slobodnih prostora u vlasništvu grada, netko to može tumačiti nesposobnošću grada da iznajmi svoje prostore, dok drugi tu vide priliku za poduzetnike. No, taj strah treba nadvladati. Onog trenutka kad svi otvore te podatke, onda će biti i više napretka u monetiziranju tih informacija - rekao je Damir Medved iz Ericsson Nikole Tesle.
Rendulić je na to odgovorio da postoji politički konsenzus da se takva praksa mora promijeniti, no da ne postoji dovoljno fokusa.
A primjer korištenja ‘bog data‘ u praksi pokazala je Nedjeljka Jozić Crmarić, iz tvrtke Libusoft Cicom. Koja je na temelju podataka o proračunima lokalnih samouprava i njihovog projekta iČelnik uspjela stvoriti projekcije o uvođenju poreza na nekretnine.
Tvrtko Ćavar predstavnik Philips Rasvjete predstavio je čelnicima gradove pametne sustave javne rasvjete koji ne generiraju samo svjetlo, već i prikupljaju te famozne podatke koje gradovi kasnije koriste za druge svrhe.
Ivo Zamberlin iz Dok-inga predstavio je hrvatsko električno vozilo tom-tom kao jedno od inovativnih rješenja iz te tvrtke, koje ne zagađuju okoliš i štedi novac.