Orsolya Nemes s Milestone Solutions Laba iz Budimpešte novi je tip stručnjaka za novo vrijeme. Glavna govornica Liderove konferencije ‘Generation management – Kako voditi različite generacije‘, koja će se održati u suradnji s udrugom U4HR sredinom prosinca, specijalizirala se, prema vlastitom iskazu, za ‘ozloglašenu‘ generaciju Y, poznatiju kao milenijci.
Nemes je govorila na dva TEDx događaja dosad i provela pet godina istražujuću aktualnu tematiku generacijskih razlika, a svoje uvide i rješenja, ponajprije u pogledu radnih navika milenijaca, nudi tvrtkama, institucijama i nevladinim organizacijama. U razgovoru za Lider razjašnjava neke od najčešćih problema vezanih uz generacijske razlike i ponašanje generacije Y.
Kako se milenijci razlikuju od drugih generacija, koje su glavne razlike?
Glavna govornica Liderove konferencije ‘Generation management – Kako voditi različite generacije‘, koja će se održati u suradnji s udrugom U4HR 13. prosinca u hotelu Westin u Zagrebu, razjašnjava neke od najčešćih problema vezanih uz generacijske razlike.
– Jedna od najvećih razlika u usporedbi s veteranima, baby boomerima i generacijom X je da su milenijci prva generacija odrasla u horizontalnom svijetu. Ranije generacije socijalizirale su se u vertikalnom svijetu gdje su se znanje, informacije i moć distribuirali odozgo prema dolje. Dolaskom interneta i društvenih mreža stvari su se zauvijek promijenile. Sada više ne morate nužno stvari saznavati od starijih, bilo da je riječ o znanju bilo informacijama, zato što odgovore obično imate u džepu, što je tu generaciju nadahnulo na traženje alternativnog načina, više autonomije i korištenje moći njihove mreže. Isto tako, milenijci su na tržište rada ušli tijekom financijske krize 2008., koja je pokazala da se lojalnost ne isplati uvijek i da se možeš naći na ulici u bilo kojem trenutku. To je tu generaciju potaklo na samostalno unaprjeđivanje. Životno učenje nije samo prazna fraza, nego životna strategija za njih. Svijet se promijenio oko njih na povijesnoj razini, tehnološki i organizacijski i to nastavlja činiti, što ih je natjeralo da postanu što je moguće više prilagodljivi. Oni su kameleoni koji stalno prate i adaptiraju se najnovijim trendovima.
>>> Generacija Y: Ambiciozni, ali spremni na suradnju s ostalim generacijama
Neki kažu da su mlađe generacije razmažene, zahtjevne, mekane i ni približno talentirane ili posebne koliko misle. Kako to komentirate?
– ‘Djeca danas vole luksuz, ne znaju se ponašati, preziru autoritet, ne pokazuju poštovanje prema starijima i vole pričati dok rade. Djeca su danas tirani, ne sluge svoga kućanstva. Ne ustaju kada stariji uđu u sobu. Odgovaraju roditeljima, pričaju međusobno u društvu, žderu poslastice tijekom obroka, križaju noge i tiraniziraju učitelje‘, rekao je još Sokrat. Ljudi su oduvijek imali problem s najmlađim generacijama, to nije ništanovo. U svijetu rada, postavljenom naopako kada su sazrijevali, počeli su proteklih godina zauzimati upravljačka mjesta i ljudi su shvatili da su milenijci samo ljudi voljni i sretni raditi ako mogu naći perspektivu i svrhu.
Postoje li načini za mirenje tih dvaju svjetova, razmaženih milenijaca i veterana?
– Temeljem mog istraživanja i osobnog iskustva, na kraju dana sve se svodi na pojedince i njihove osobne odnose. Međusobno poštovanje je krucijalno, kao i shvaćanje da svatko ima nešto za ponuditi. Obrnuto mentorstvo, primjerice, izvrstan je alat za postizanje toga; na taj način iskusni radnici mogu svoje znanje podijeliti, a mladi imaju priliku upoznati ih sa svojim svijetom i perspektivom.
Jesu li stariji ljudi žrtve dobne diskriminacije, postoji li nepisana predrasuda prema njima? Čini se da postoji snažno naginjanje stereotipu prema kojem su mladi kreativni, energični, dobri itd. po definiciji, a stariji su umorni, nezainteresirani, čangrizavi itd. Problem je interesantan, s obzirom na to da poslodavci istodobno žele iskustvo i mladenački žar.
– Vrlo mi je drago što to pitate. Mediji iskrivljuju sliku generacija već godinama govoreći o generacijskim stereotipima. Problem s tom teorijom je da ne ostavlja prostora za druge faktore, poput socijalne i financijske pozadine, geografije, osobnih vrijednosti i osobnosti. Iz tog je razloga velika pogreška tražiti rješenja temeljena isključivo na generacijskom kriteriju. Ono što se događa je ubrzano mijenjanje svijeta, u kojem obrazovne institucije sve teže drže korak, bilo da je riječ o unutarkompanijskom usavršavanju bilo sveučilištima. Većina novootvorenih radnih mjesta vezana je uz tehnologiju i zato ih menadžeri obično daju mlađim zaposlenicima, iako njima uglavnom nedostaje iskustva. S druge strane, starije generacije možda imaju iskustvo, ali im treba vremena da nauče nove vještine i baratati novim platformama. Mislim da organizacije moraju riješiti problem i promisliti kako mogu održati agilnu, zdravu organizaciju jer će se promjene u našim osobnim i profesionalnim životima samo ubrzavati. Vjerujem da je uspostavljanje miješanih timova u kojima su ljudi koji poznaju procese i poslovanje, ali i mlađi koji imaju svježa znanja i pravo glasa, iznimno važno.