Otvoren je jubilarni peti susret guvernera regije koji se ove godine održava u Savudriji. Ova Liderova konferencija, koja se organizirana u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka i uz podršku Hrvatske narodne banke te uz sponzorstvo Erste banke, okupila je najveće financijske igrače u regiji.
Cilj ovog skupa je unaprijediti suradnju financijskih institucija regije i razmijeniti iskustava u suzbijanju i ublažavanju posljedica financijskih kriza i ukupnog gospodarstva, ali i pripremiti se za gospodarski rast. Skup su otvorili glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović te direktor HUB-a Zdenko Adrović.
- Ovo je prilika za druženje i odličnu suradnju i nadam se da ćemo imati iznimno korisne diskusije – kazao je Šajatović.
- Ovo je dobra prilika za razmjenu ideja i mišljenja za financijski sektor i gospodarstvo. Svi pokazatelji kažu kako će se rast nastaviti. Iako svi ovdje imamo različite regulatorne okvire. izazovi su pred nama – hoće li biti većeg rasta kredita? Hoće li doći do rasta referentnih stopa? – kazao je Adrović.
Glavna tema ovogodišnjeg skupa je Euro kao sidro monetarnih režima. O tome predavanje ima Bas Baker iz Međunarodnog monetarnog fonda. Naime, zemlje regije su djelomično, potpuno ili eurizirane pa je ovo pitanje iznimno zanimljivo. Pitanje prednosti i mana uvođenja eura otvoreno je i pobuđuje polemike u stručnoj i širokoj javnosti. S obzirom na različita iskustva zemalja i ekonomija regije, rasprava o ovoj temi dat će potpuniju sliku. Utjecaj eura na sve monetarne režime i monetarne politike država regije je očigledan i svi sudionici će iznijeti stavove iz vlastite perspektive. Središnji panel okuplja čelne ljude monetarnih institucija zemalja regije, a oni su:
- Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke
- Dmitar Bogov, guverner makedonske središnje banke
- Senad Softić – guverner središnje banke Bosne i Hercegovine
- Boštjan Jazbec – guverner Banke Slovenije
- Nikola Fabris – viceguverner Središnje banke Crne gore
- Bedri Hamza – guverner Središnje banke Kosova.
Nakon šest godina krize, u kojima su se banke nalazile pod pojačanom kritičkom lupom javnosti, ili su se njihove aktivnosti vezale uz rješavanje negativnog naslijeđa loših plasmana, ubrzanje gospodarskog oporavka otvara perspektivu za nova pitanja. Kakav je tempo oporavka potražnje za kreditima i hoće li se ubrzati? U kojim se tržišnim segmentima očekuje brži oporavak, a u kojima će se odvijati po nižim stopama? Velimir Šonje poznati bankarski analitičar odgovorit će na ta pitanja, kao i mnoga druga kao što su - hoće li se doprinos banaka gospodarskom rastu odvijati kao i do sada, kroz standardne kreditne kanale, ili se oporavak može očekivati i u drugim poslovima?
Sudionici rasprave u okviru drugog tematskog bloka konferencije pod nazivom “Banke i gospodarski rast” razgovarat će o ulozi banaka u privlačenju novca iz EU fondova. Iznimno važno pitanje, pogotovo za poduzetnike jest je li došao kraj pada kamatnih stopa.