Aktualno
StoryEditor

‘Otvorena‘ Francuska zemlja godine u izboru The Economista

25. Prosinac 2017.

Uoči svakog Božića od 2013. godine The Economist bira zemlju godine. Nacija pobjednica ne bira se prema veličini ili ekonomskom utjecaju, inače bi se Kina i SAD svake godine izmjenjivale na tronu, već se, neovisno o veličini, izabire država koja se u posljednjih godinu dana promijenila nabolje ili je doprinijela boljitku svijeta.

Bangladeš

Ove godine, nakon što je više od 600 tisuća Rohingya (etnička grupa koja živi u Sjevernoj Državi Rakhine u zapadnom dijelu Myanmara) napustilo svoja zapaljena sela kako bi se spasili od silovanja i mučenja od strane burmanske vojske, pronašli su spas u susjednom Bangladešu. U kombinaciji sa brzim gospodarskim rastom i naglim padom siromaštva ova država bi osvojila titulu države godine samo da nije gušila građansku slobodu i dozvolila islamistima da plaše narod.

>>>‘Konfucijanski kapitalizam’: Južna Koreja prašta dugove čak 1,6 milijuna građana

Argentina

Drugi kandidat za laskavu titulu bila je Argentina, gdje je predsjednik Mauricio Macri donio bolne reforme kako bi obnovio fiskalnu uravnoteženost nakon godina rastrošnog populizma koji je provodila obitelj Kirchner. U listopadu je njegova stranka osvojila najveći broj glasova na izborima što upućuje da Argentince više ne zavaravaju lažne statistike i obećanja o slobodnom novcu. Ipak, zbog nasilnih prosvjeda u prosincu Argentini je za dlaku izmakla pobjeda iako je učinjen veliki napredak.

Južna Koreja

Na kraju su u užem izboru ostale Južna Koreja i Francuska. Južna Koreja ima iznimnu godinu iza sebe u kojoj je prijetnje raketama od strane susjedne Sjeverne Koreje riješila na diplomatski način. Masovni prosvjedi i korupcija doveli su do opoziva predsjednice Park Geun-hye, dok je njezin nasljednik Moon Jae-in prebrodio kineski bojkot, te uljudno odbio Trumpov zahtjev o ponovnim pregovorima za trgovinski sporazum. Ukratko, Južna Koreja je postigla velik napredak kada je riječ o čišćenju domaće politike, unatoč stalnim prijetnjama nuklearne apokalipse.

>>>Masivna privatizacija radi inovacija u Francuskoj

Francuska

To bi možda bilo dovoljno da Južna Koreja zasjedne na tron da Francuska nije premašila sva očekivanja. Novoizabrani predsjednik Macron i njegova stranka dali su nadu svima koji misle da je staromodna podjela na lijeve i desne manje važna od one na otvorenost i zatvorenost. Macron se zalaže za Francusku otvorenu prema ljudima, robama i idejama iz inozemstva, kao i društvenim promjenama. U šest mjeseci njegova je vlada provela niz osjetljivih reformi, uključujući i borbu protiv korupcije zakona i popuštanje krutih francuskih zakona i radu.

Borba između otvorenih i zatvorenih vizija društva trenutno je najvažnija politička bitka u cijelom svijetu, zaključuje The Economist.

04. ožujak 2024 09:33