Pad poslovnog optimizma ukazuje na usporavanje rasta BDP-a

Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma (HLIPO) i u drugom ovogodišnjem kvartalu ostao je u fazi gospodarskog buma, iako na nešto nižim razinama nego u isto vrijeme prošle godine.

Istraživanje koje je na 400 poslovnih ispitanika provela agencija Hendal pokazalo je manje optimizma nego prije godinu dana u svih sedam ključnih sektora gospodarstva (proizvodnja, graditeljstvo, trgovina, turizam, prijevoz/usluge, energija te IT).

Dodatno, IT, proizvodnja i prijevoz/usluge manje su optimistični nego i u prvom ovogodišnjem kvartalu, a ostala četiri sektora ipak u drugom kvartalu bilježe rast poslovnog optimizma, koji se ponajprije temelji na dobrim očekivanjima u idućih pola godine.

Komentar Hrvoja Stojića

Rezultate istraživanja poslovnog optimizma u drugom ovogodišnjem tromjesječju ekskluzivno opširno obrazlaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca:

- HLIPO indeks za drugi kvartal 2025. i dalje je u kvadrantu 'booma', no bilježi pad u odnosu na godišnjoj razini, što upućuje na usporavanje realnog rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini u odnosu na impozantnih lanjskih 3,8 posto. Vidljive znakove usporavanja aktivnosti primjećujemo već u prvom kvartalu ove godine kad je realni rast usporio na 2,9 posto na godišnjoj razini  (nakon 3,9 posto u 2024.) uslijed znatno sporijeg rasta osobne potrošnje, dok bi bez doprinosa potrošnje države (+5,8 posto) rast BDP-a bio između 1 posto i 1,5 posto.

U skladu s tadašnjim signalima HLIPO indeksa, industrijska proizvodnja bilježi oporavak naročito u energetskom sektoru te dijelu kapitalnih dobara. Inozemna potražnja podigla je rast robnog izvoza u prvom kvartalu na čak 11,6 posto u usporedbi s prvim kvartalom prošle godine. Naime, uoči uvođenja američkih carina mnoge su europske tvrtke žurile knjižiti izvezenu robu po nižim carinama.

Pogoršanja u okviru HLIPO indeksa na godišnjoj razini zabilježena su u svih sedam sektora ekonomije, a naročito u energetici i turizmu. Kad govorimo o energetskom sektoru, osim što projekti u području obnovljivih izvora energije vrijedni oko 2,6 milijardi eura, kapaciteta većeg od 2,600 MWh, već tri godine čekaju na priključenje jer HERA ne donosi metodologiju za priključenje, izostanak strateških ulaganja u prijenosnu infrastrukturu (primjerice 400 kV vod Konjsko-Melina!) uz kašnjenje u donošenju desetgodišnjeg plana razvoja mreže nepovoljno djeluje na sigurnost opskrbe, sigurno preuzimanje proizvodnje iz postrojenja u Dalmaciji te onemogućava planiranja ozbiljnih ulaganja u veće moderne energetski-intenzivne industrijske kapacitete uoči postupnog isteka roka trajanja gotovo 50 posto elektroenergetske mreže.

Turizam je pak sektor u kojem je kasniji blagdan Tijelova ove godine pomalo zakomplicirao međugodišnje usporedbe dolazaka s naših glavnih emitivnih tržišta na razini prvih pet mjeseci ove godine, što je potaklo neutemeljene medijske napise o slabijem početku turističke sezone.

Potpuno oprečnu i znatno pozitivniju sliku daju podaci Porezne uprave o snažnom rastu broja te vrijednosti fiskaliziranih računa u turizmu za lipanj od oko 9,3 posto, odnosno 21,7 posto. Također, ohrabruju i saznanja o boljem stanju bukinga domaćih hotelijera te vlasnika kampova, pa u anketi Hrvatske udruge turizma oko 81 posto njih očekuje rast bukinga iznad 6 posto, a 57 posto njih rast prihoda iznad 5 posto - obrazlaže Stojić.

Hrvoje Stojić

Jenjava utjecaj bojkota trgovine

Stojić se također osvrće i na stanje u drugim sektorima, ali i u drugim zemljama:  

- Prema kratkoročnim podacima, industrijska proizvodnja u travnju i svibnju 2025. godine bilježi snažan rast od 4,1 posto godišnje, nastavljajući visok ritam nakon 5,3 posto u prvom kvartalu pod snažnim utjecajem uobičajeno kolebljive proizvodnje naftnih derivata, intermedijarnih dobara poput kemikalija te napokon određenih izvozno-orijentiranih kapitalnih dobara poput transportnih sredstava te kompjutora i električne opreme.

Istodobno, realni rast maloprodaje je malo ubrzao, na iznad 4 posto u odnosu  na 3,6 posto u prvom kvartalu, što znači da negativni utjecaj bojkota trgovaca s početka godine jenjava, a osobnoj potrošnji pomaže relativno snažna turistička predsezona.

U pogledu optimizma da je usporavanje rasta u Hrvatskoj umjerene prirode svakako je zanimljivo uočiti već šesto uzastopno povećanje njemačkog indeksa IFO poslovne klime u lipnju ove godine, što upućuje na oporavak europske industrijske lokomotive u 2026. uz realni rast BDP-a od oko 1,5 posto nakon de facto stagnacije u ovoj godini. To je posljedica ne samo prepolovljene referentne kamatne stope s četiri na dva posto u godinu dana, već i odlučne fiskalne ekspanzije procijenjene na 1,3 posto BDP-a.

Pritom se ne radi se samo o povećanim ulaganjima u infrastrukturu koja bi zbog bolno dugih procesa planiranja i odobravanja projekata mogla kaskati, nego savezna vlada preusmjerava značajna sredstva iz temeljnog proračuna na proračunske instrumente koje nisu ograničene ustavotvornom 'kočnicom' javnog duga. To znači da će se u 2026. u temeljnom proračunu osloboditi značajna sredstva za brzu potrošnju poput posebnog dodatka na mirovine roditelja, poticajne amortizacijske politike za tvrtke, niži trošak električne energije ili smanjeni PDV za restorane.

Osim toga, saveznim državama je dopušteno veće zaduživanje, a sredstva iz Fonda za klimu i transformaciju, povećana za 100 milijardi eura također će se brzo potrošiti - smatra Stojić.

HLIPO 2. kvartal 2025.

Rast ostvaren nauštrb cjenovne konkurentnosti

- U iščekivanju fiksnog 90-dnevnog moratorija na američke carine za europski izvoz, zadnje 'mainstream' prognoze pokazuju izraženiji negativan utjecaj na investicije. Naime, prema procjeni EY, kumulativni negativni učinak carinskih tenzija na kretanje investicija u fiksni kapital u EU srednjem roku (od 2027. do 2029.) procijenjen je na 1,8-2,2 postotnih bodova, što je znatno više od procijenjenog negativnog učinka na rast BDP-a na razini od oko 0,6-0,7 postotnih bodova.

Učinak carina na ekonomije EU je deflatoran na razini od oko 0,4 postotnih bodova u 2026. godini. Investitori u situaciji deflatornih pritisaka još opreznije donose odluke o ulaganjima jer deflacija smanjuje prihodovna očekivanja tvrtki, naročito u cikličkim sektorima, te otežava servisiranje duga.

U drugom kvartalu ove godine u Hrvatskoj će vjerojatno doći će do usporavanja rasta BDP-a ispod tri posto što je još uvijek visoka dinamika zahvaljujući jenjavanju restriktivnosti monetarne politike, oporavku glavnih vanjskotrgovinskih partnera u drugoj polovini godine, ekspanzivnoj pred-izbornoj fiskalnoj politici, kao i robusnom tržištu rada.

Činjenica nad kojom bismo se trebali ozbiljno zamisliti je, međutim, kako je trenutno snažan rast ostvaren nauštrb cjenovne konkurentnosti (s obzirom na najviši nominalni rast troška rada po satu na ljestvici EU od 15,1% u 2024.) te da u posljednje tri godine trošak rada raste znatno brže (43,3 posto) u odnosu na prosjek EU (16 posto) te brže od prosjeka CEE regije (38,5 posto).

Lani nam je također realno pala produktivnost (za 1,2 pšosto), a službena prognoza rasta zaposlenosti iznad rasta BDP-a sugerira da ni država u ovoj godini ne očekuje rast produktivnosti - zaključuje Stojić.