Kad je izraelski predstavnik izaslanicima UNESCO-a prošli srpanj rekao da je odčepljivanje njegova zahoda važnije od njihove zadnje odluke, to osvjetljava kako sukobljene geopolitike paraliziraju rad te agencije.
Tkogod idući tjedan naslijedi Irinu Bokovu na mjestu čelnika UN-ova tijela za kulturu i obrazovanje, morat će pokušati očuvati važnost agencije rođene iz pepela Drugoga svjetskog rata koja sve teže djeluje zbog regionalnih suparništava i nedostatka novca.
Među uspjesima UNEScO-a je imenovanje mjesta svjetske baštine poput otočja Galapagos i povijesnih grobnica Timbuktu, obnovljenih UNESCO-ovim novcem pošto su ih uništili islamski militanti.
>>> Na UNESCO-ov popis baštine uvrštene zadarske zidine i tvrđava sv. Nikole
No kako su odnosi postali otrovni pokazuje činjenica da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao zapadnim vođama na Općoj skupštini UN-a prošli mjesec da UNESCO promiče "lažnu povijest".
Kao i izraelska predstavnica Carmel Shama Hacohen, Netanyahu je govorio o UNESCO-vom imenovanju Hebrona i dva pripadajuća sveta mjesta u njegovu srcu - židovske Pećine patrijarha i muslimanske Ibrahimi džamije - na listu "ugroženih palestinskih mjesta svjetske baštine".
Židovi vjeruju da je Pećina patrijarha mjesto gdje su pokopani Isak, Jakov i njihove žene. Muslimani, koji poput kršćana, također poštuju Abrahama izgradili su džamiju Ibrahimi poznatu i kao Abrahamovo svetište, u 14. stoljeću.
Odluka je također stavila Hebron na UNESCO-vu listu ‘‘ugroženih mjesta‘‘, koja omogućava raspodjelu sredstava iz Fonda za svjetsku baštinu, a osmišljena je kako bi upozorila međunarodnu zajednicu na ugrožene lokalitete.
>>> Iskonske bukove šume Sjevernog Velebita i Paklenice postale svjetska baština
Od UNESCO-a se zahtijeva da godišnje prati situaciju u starom gradu gdje među 200.000 Palestinaca pod teškom izraelskom vojnom zaštitom živi nekoliko stotina židovskih doseljenika. Palestinci dugo žive pod strogim ograničenjima u Jeruzalemu, jednom od simbola izraelske okupacije.
Izraelsko-palestinska neprijateljstva samo su jedno do osjetljivih pitanja o kojima UN-ovo tijelo mora odlučivati.
Japan je primjerice 2016. prijetio da neće davati novac za UNESCO nakon što je ta svjetska organizacija uključila dokumente o masakru počinjenom 1937. koje je za program "Sjećanje svijeta" predala Kina.
UNESCO, koji također promiče i svjetsko obrazovanje te podržava slobodu medija, saziva svoje izvršno vijeće 9. listopada kada će početi glasati o sedam kandidata.
Kandidate su predložili Azerbajdžan, Kina, Egipat, Francuska, Libanon, Katar i Vijetnam, a zasad ni jedan nije u vodstvu.
UNESCO-ve brige povećale su se 2011. kad je SAD ukinuo ključni doprinos njegovu proračunu u znak prosvjeda zbog odluke da se Palestincima odobri punopravno članstvo.
Tada je UNESCO bio prisiljen srezati programe i zamrznuti zapošljavanje.
Glasanje će se održati u najviše pet krugova, a ostanu li dva izjednačena kandidata odluka se donosi ždrijebom.