Europska komisija predstavila je ovaj tjedan članovima Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu dugo očekivani prijedlog programa nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) naslovljen „Budućnost hrane i poljoprivrede“ koja bi jednostavnijim pravilima i fleksibilnijim pristupom trebala omogućiti održivi razvoj poljoprivrede u EU, priopćeno je u četvrtak iz ureda eurozastupnice Marijane Petir.
Kako je priopćeno, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan rekao je prilikom predstavljanja u srijedu navečer kako "Komisija očekuje da će jednostavnija pravila i fleksibilniji pristup osigurati da ZPP donosi stvarne rezultate kad je u pitanju potpora poljoprivrednicima te da vodi k održivom razvoju poljoprivrede u EU".
>>> Phil Hogan: Hrvatskom agraru dostupno 1,5 milijardi, a za ruralni razvoj 2 milijarde eura
Javno savjetovanje o modernizaciji i pojednostavljenju ZPP-a na kojem je prikupljeno 323.000 komentara pokazalo je da s postojećim alatima ZPP-a samo djelomično rješavaju postojeći izazovi.
Prema novom prijedlogu, države članice imat će veću fleksibilnost pri odabiru kako će ulagati i u što će ulagati sredstva koja su ima namijenjena u okviru ZPP-a kako bi se zadovoljili ambiciozni ciljevi o očuvanju okoliša, klimatskim promjenama i održivosti.
Za ostvarenje tih društvenih ciljeva ključne su mjere koje se temelje na korištenju zemljišta pri čemu su poljoprivrednici prepoznati kao primarni u ostvarenju toga cilja. Komisija smatra kako je u tom kontekstu potrebno razmotriti mogućnost izravnih plaćanja kako bi se osiguralo da se velikim dijelom područja EU-a na kojemu se obavljaju poljoprivredne aktivnosti upravlja praksama korisnima za okoliš što je temelj za postojeća plaćanja prema površini u okviru programa ruralnog razvoja.
Europska unija jedan je od vodećih svjetskih proizvođača hrane i europska poljoprivreda jamči sigurnost opskrbe hranom za više od 500 milijuna europskih građana. Unutar toga sektora osiguran je stalan posao za 22 milijuna ljudi.
>>> Međimursko meso ‘z tiblice’ dobilo oznaku izvornosti i zemljopisnog podrijetla
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pozdravila je prijedlog Komisije smatrajući da on predstavlja dobro polazište za daljnje rasprave i da sadrži rješenje za probleme na koje je ona višekratno upozoravala poput nužnog pojednostavljenja ZPP-a, kao i smanjenja administrativnih zahtjeva.
Ujedno pozdravlja i predložene pristupe raspodjeli izravnih potpora za koje je rekla kako "i dalje ostaju bitan dio ZPP-a, ali će se isplaćivati uravnoteženije i pravednije kako se ne bi događalo da najveći dio potpora završi u rukama velikih gospodarstva koja imaju u posjedu većinu poljoprivrednog zemljišta, a nauštrb malih obiteljskih gospodarstava".
Dobrim prijedlogom ocjenjuje i utvrđivanje gornje granice za izravna plaćanja, uvođenje degresivnih plaćanja i ciljano pružanje potpore za mala i srednja gospodarstva te prave poljoprivrednike.
Petir smatra kako generacijska obnova kao preduvjet opstanka ruralnog prostora mora biti prioritet te je povjerenika Hogana ponovno pozvala da utvrdi razliku između poljoprivrednika početnika i mladih poljoprivrednika te da riješi problem kamata na kredite na način da se one smanje i ujednače u svim državama članicama.
U okviru fleksibilnosti predložene za države članice, postavila je pitanje koje će se mehanizme upravljanja uspostaviti kako bi se osiguralo da ZPP doista ostane i dalje zajednička poljoprivredna politika EU jer su se mogle čuti i kritike na račun Hoganova prijedloga koje su ga okarakterizirale kao pokušaj renacionalizacije ZPP-a.
On je rekao da mladi poljoprivrednici jesu prioritet ZPP-a i da je već proračunom za 2018. osigurano dodatnih 34 milijuna eura za potpore mladim poljoprivrednicima, no kako je i Revizorski sud upozorio, potrebne su osim novca s EU razine i dodatne mjere u okviru nacionalnih politika poput poreznih olakšica za mlade, posebice kod nasljeđivanja zemljišta, lakši pristup zemljištu i kreditima te poticaj starijim poljoprivrednicima da svoja imanja prenesu na mlade.
Kada je riječ o predviđenoj fleksibilnosti za države članice, po tom modelu ostvarenja ciljeva budućeg ZPP-a Unija treba utvrditi osnovne parametre politike, a države članice trebale bi imati veću odgovornost kako ostvaruju dogovorene ciljeve i ciljne vrijednosti te će se pristup EU mjeriti prema njihovim rezultatima.
Kako bi se povećala dodana vrijednost za EU i očuvalo funkcionalno poljoprivredno unutarnje tržište, države članice odluke ne bi donosile zasebno, već u okviru strukturiranog postupka koji bi se utvrdio u strateškom planu za ZPP i obuhvaćao bi intervencije i u I. stupu i u II. stupu, čime bi se osigurala usklađenost politika u cijelom budućem ZPP-u te u odnosu na druge politike. Stoga će se modelom ostvarenja ciljeva i dalje osiguravati ravnopravni uvjeti tako što će ZPP ostati zajednička politika i očuvat će se njegova dva stupa, navodi se u priopćenju.