Posebno zabrinjavaju najave slanja njemačke granične policije na šengenske granice, što bi bio dodatni doprinos urušavanju Schengena, a „Hrvatska kao članica s najdužom vanjskom granicom EU ne smije biti izostavljena iz ovakvih parcijalnih dogovora!“, rekao je hrvatski euro-zastupnik Tonino Picula tijekom rasprave u Europskom parlamentu o zaključcima sa sastanka Europskog vijeća.
>>>Austrija preuzela predsjedanje Europskom unijom, glavni zadatak – zaštita vanjskih granica
„Pitanje migracija opet se nametnulo kao dominantno, ali ne zbog visokog priljeva ljudi kao 2015. godine, već kao odraz novih političkih prilika u Italiji i koalicijske krize u Njemačkoj“, poručio je zastupnik Picula 28. i 29. lipnja 2018. na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, nakon što je SPD najavio svoj otpor konceptu tzv. tranzitnih centara u koje bi bile smještane izbjeglice i tražitelji azila, koji su već registrirani u nekoj od zemalja Europske unije.
>>>Kompromis riješio krizu njemačke vlasti – otvaraju se centri za izbjeglice na granici s Austrijom
Solidarnost u praksi ne funkcionira, iako se opet govori o uspjehu zaključaka prema kojima će kontrolirani centri biti uspostavljeni samo na dobrovoljnoj osnovi. „To ozbiljno limitira rješenja migrantske krize, a služi samo smirivanju političkih napetosti u nekim članicama. Nešto je, na žalost, ostalo isto: i dalje nije dogovorena reforma dublinskog sporazuma i zajedničkog sustava azila!“, upozorio je zastupnik Picula.
>>>Macron i Merkel dogovaraju vraćanje migranata u zemlje u kojima su ušli u EU
Zastupnik Picula je u Strasbourgu još jednom čestitao Makedoniji i Albaniji na otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019., kao izvjestitelj u sjeni i glasnogovornik za Makedoniju u ime S&D-a. Naglasio je da su zemlje zaslužile otvaranje pregovora bez dodatne odgode, ali da u vremenima kada proširenje nema dovoljnu potporu kao dio sveobuhvatnog rješenja, ovakvi pomaci ipak predstavljaju napredak.
Govor zastupnika Picule možete pogledati na videu ispod.
https://www.youtube.com/watch?v=ENdBmE2e0m4